Presuda kojom je Ratko Mladić osuđen na doživotnu kaznu zatvora predstavlja zakašnjelu pravdu, ali ono na šta se još uvijek čeka jeste potpuno součavanje sa srbijanskim političkim projektom – koji je Mladić sproveo genocidom.
Koordinator Evropske unije za borbu protiv terorizma kaže da u Velikoj Britaniji vjerovatno živi više islamističkih ekstremista nego bilo gdje u Evropi – pa zašto onda opstaje teza da je BiH središte ekstremista?
Presuda Radovanu Karadžiću bila je najveći organizacijski izazov u historiji Haškog tribunala. Nikada više novinara, promatrača i delegacija nije boravilo i izvještavalo iz tog grada nego što je to bilo u četvrtak, 24. marta.
Nakon 21 godinu od podizanja optužnice i sedam godina suđenja, Haški tribunal će izreći presudu prvom predsjedniku Republike Srpske. Psihijatru po struci, lideru bosanskih Srba tokom rata, pjesniku u duši, bioenergetičaru tokom dugogodišnjeg bježanja i skrivanja. Radovanu Karadžiću alias Draganu Dabiću.
Pripadnik Totenkopfa (Mrtvačke glave), zloglasne jedinice u sastavu nacističkog Waffen SS-a, Jakob Dencinger (92) umro je prošlog tjedna u Osijeku, gradu u kojem je nesmetano živio od 1990. godine.
Film “Nečujni krik” se bavi “kulturom šutnje” koja dominira u postkonfliktnim društvima. Većina od 20.000 do 50.000 preživjelih odlučuje se da ne progovori o traumama i silovanjima koje je doživjela.
Novinari iz BiH izrazili su ogorčenje novim Pravilnikom o pristupu informacijama Suda BiH, po kojem mediji sa suđenja mogu dobiti samo deset minuta snimka u audio ili video formi.
Efekti oslobađanja generala Vojske Jugoslavije (VJ) Momčila Perišića najbolje ilustruju nepremostiv jaz između Haškog tribunala i naroda Balkana, koji moraju da preuzmu odgovornost za sopstveno suočavanje sa prošlošću.
Sud BiH je u martu ove godine donio Odluku o anonimizaciji i Izmjene i dopune Pravilnika, kojima se ozbiljno ograničava pristup relevantnim informacijama. Odranije su optužnice Tužilaštva BiH u potpunosti uskraćene javnosti, a prema odluci Suda BiH, u presudama su samo inicijali imena onih koji su osuđeni.
Suđenja za ratne zločine nisu privatni sporovi da bi ih trebalo zaštiti od javnosti, već procesi na kojima treba da se utvrdi šta se i zašto dogodilo, te ko je za to odgovoran, izjavio je Mirko Klarin, direktor agencije SENSE, koja prati suđenja u Haškom tribunalu.