Vlasnica jednog tekstilnog preduzeća iz Sarajeva kaže kako već više od pola godine luta kroz šumu propisa u želji da zaposli tražiteljicu azila iz Afganistana, majku dvoje djece koja sjajno šije i želi raditi u Bosni i Hercegovini.
Iako je pravosuđe u Bosni i Hercegovini još 2012. godine zatražilo od Švedske da preuzme predmet Siniše Milojčića, optuženog za zločine u Vrbanji, do toga nije došlo s obzirom da je on u vrijeme počinjenja djela imao manje od 21 godine, što pravnici i predstavnici žrtava ocjenjuju apsurdnim.
Iako zakon predviđa da se zatvorska kazna u trajanju do jedne godine može zamijeniti radom za opće dobro na slobodi, pravnici navode da ovaj model kažnjavanja u praksi ne funkcioniše na državnom nivou zbog nedostatka infrastrukture te nemogućnosti da se dobije pristanak osuđenika.
Zbog nedostatka političke volje na međunarodnom nivou da se osnuje posebni sud za ratne zločine počinjene u Siriji, holandska Fondacija “Nuhanović” planira pokrenuti pred tamošnjim sudovima nekoliko postupaka u kojima će zahtijevati reparacije sirijskim državljanima.
Državno tužilaštvo je u 2018. godini podiglo samo šest optužnica protiv 12 osoba zbog koruptivnih krivičnih djela, dok je za organizovani kriminal podignuto devet optužnih akata protiv 64 osobe.
Iako je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u 2018. godini optužilo više ljudi za ratne zločine nego u prethodnoj godini, i dalje je veći broj tužilaca koji rade na ovim predmetima nego broj podignutih optužnica – što znači da neki tužioci tokom godine nisu podigli nijednu optužnicu.
Bosanskohercegovačke vlasti nisu izdvojile sredstva za borbu protiv radikalizacije i terorizma, oslanjajući se na donatorska sredstva u razvoju preventivnih programa, pokazuje istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).