Na suđenju za zločine počinjene na području Bugojna, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je rekao da je Dževad Mlaćo bio glavni pregovarač na sastancima Armije Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća obrane, te da ga smatra odgovornim za sve dobro i loše što se dešavalo u ovom gradu tokom rata.

Na suđenju za zločine na području Zvornika, četiri svjedokinje Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričale su kako su im u Bijelom Potoku 1. juna 1992. odvedeni sinovi i drugi članovi porodica, koje više nikad nisu vidjele žive.

Osnovni sud Brčko distrikta prvostepenom presudom osudio je Bojana Radovanovića na jedinstvenu kaznu zatvora od 45 dana zbog ugrožavanja sigurnosti i nanošenja lakih tjelesnih povreda novinaru Mirzi Derviševiću.

Godinu dana nakon što je Vladimir Putin kazao da je tužno što u Bosni i Hercegovini ne postoje ruski mediji i da će nešto učiniti u vezi s tim, dopisništvo ruskog državnog medija Russia Today (RT) u potrazi je za kancelarijama u Banjoj Luci, odakle već nekoliko mjeseci objavljuje vijesti iz Republike Srpske na svom balkanskom servisu.

Na suđenju za zločine na području Prijedora, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pozvalo je tri dodatna svjedoka, koji su ispričali kako su vidjeli neke od optuženih kada su dovezeni civili iz Miske Glave u Ljubiju.

Svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine naveo je koga je od pripadnika jedinice sa Sokoca vidio u Policijskoj stanici u Bijeljini, odakle su krenuli u noći 24. septembra 1992. na mjesto gdje je izvršeno strijeljanje.

Okružni sud u Banjaluci odbio je zahtjev Odbrane Branislava Zeljkovića, bivšeg direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, za izuzeće vijeća na čijem čelu je sudija Dragan Uletilović.

Na suđenju za zločine počinjene u Goraždu, Rogatici i Višegradu, svjedok Odbrane Mehmeda Dobrače je rekao da mu je optuženi dozvolio da na lokalitetu Kriva Draga vidi dvojicu zarobljenika, uz upozorenje da im ne smije ništa uraditi.

Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) odbio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Dragomira Miloševića, bivšeg komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske, osuđenog na 29 godina zatvora zbog terora nad civilima u Sarajevu.

Tokom skoro tri godine rata, u Ukrajini je nestalo oko 54.000 osoba, a hiljade ukrajinskih porodica traga sa svojim najmilijim uprkos nedostatku informacija. Iako se potraga odražava na njihovo mentalno zdravlje, oni gaje nadu da postoji mogućnost da je član baš njihove porodice živ i u zatočeništvu, te da je moguć njegov ili njen povratak kući.