Posmrtni ostaci dvije osobe, najvjerovatnije žrtve iz proteklog rata, ekshumirani su sa neobilježenog mjesta na gradskom groblju Brod, saopćilo je Državno tužilaštvo.

Posmrtni ostaci najmanje jedne žrtve proteklog rata ekshumirani su na lokalitetu Suhog potoka na području Kameničkog brda (općina Brtaunac), a koji, prema Institutu za nestale osobe BiH, pripadaju najvjerovatnije žrtvi genocida počinjenog u julu 1995. godine u Srebrenici.

Grupa ukrajinskih humanitarnih radnika i aktivista nakon boravka u Memorijalnom centru Srebrenica odlazi iz višednevne posjete Bosni i Hercegovini s pomiješanim emocijama, ali i iskustvima iz kojih žele učiti o izgradnji društva i zemlje poslije rata.

Milorad Dodik bira riječi kada negira genocid u Srebrenici od kada je umanjivanje zločina i veličanje ratnih zločinaca postalo kažnjivo u Bosni i Hercegovini. Za podizanje optužnice je osim samog negiranja potrebno dokazati namjeru mržnje, za koju Dodik kaže da je nema. Ali koja je stvarna namjera kada za tri godine više od 20 puta kontinuirano negira genocid u Srebrenici?

Odbrane Abida Arapčića i Pašage Čajića zatražile su oslobađajuću presudu u predmetu za zločine na području Lukavca, ističući pitanja spornih identifikacija i kredibiliteta zaštićenog svjedoka.

Na suđenju za zločine na području Teslića, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavio je da je u zatvoru u Pribiniću upravnik bio Dragan Babić, koji je udarao zavorenike.

Svjedokinja Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričala je kako ju je, u bivšoj kasarni u Visokom, Asim Hamzić udarao rukama, čizmom i palicom, dok ju je optuženi Hajrudin Halilović udario jednom.

Svjedokinja Državnog tužilaštva ispričala je na ročištu za zločine na području Konjica da je tokom napada na Bradinu pobjegla s djecom u kuću Josipa Zovke, iz koje je odvedena na ispitivanje u mjesni ured u centru Bradine, gdje je pretučena.

Čitanjem optužnice i saslušanjem prvog svjedoka počelo je suđenje petorici optuženih za zločine počinjene u prijedorskom selu Briševo i okolnim mjestima u julu 1992. godine.

„Mi nismo genocidni narod“ kaže se u videoporuci koju najviši srpski zvaničnici dijele dan prije najavljenog glasanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija za rezoluciju o uspostavljanju Međunarodnog dana refleksije i komemoracije genocida u Srebrenici, u znak sjećanja na masakr koji su izvršile snage Vojske Republike Srpske 1995. godine.