Trideset godina od masovnih ubistava, ukupno 54 osobe osuđene su za genocid i druge zločine u Srebrenici na 781 godinu zatvora. Ali suđenja je sve manje, kao i dovoljno kvalitetnih dokaza, dok broj nedostupnih raste. Detektor u saradnji sa Justice Info* na 30. godišnjicu genocida donosi pregled presuda za genocid, uz podsjećanje na ključne trenutke rada međunarodnog i domaćeg pravosuđa u procesuiranju ovih zločina.

Nema dvojbe da bi se proces pravosudnih reformi trebao ubrzati i da u njemu trebaju učestvovati civilni sektor i stručna zajednica, zaključeno je na konferenciji “Strateški okvir za reforme u sektoru pravde u BiH i ključni propisi s ciljem unapređenja procesa”, gdje su učesnici ukazali i na sudbinu i propuste Strateškog okvira za reformu sektora pravde i ključnih zakona o radu pravosuđa.

Na suđenju za zločine u Kotor-Varoši, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavio je da je 11. juna 1992. godine uhapšen na ulici i odveden u policiju, a da je poslije zaključio da ga je slobode lišio Kajkut, Dragan ili Danko.

Disciplinski tužioci razmotrit će postupanje u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji se sumnjiči za krivično djelo “napad na ustavni poredak”, potvrđeno je za Detektor iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).

Historičar Dragan Popović, autor prve naučne knjige u Srbiji o genocidu u Srebrenici, za Detektor govori o režimu koji stvara kulturu negiranja i relativiziranja, te o vlastitoj potrebi da, uprkos pritiscima i prijetnjama, poziva srpsku akademsku i društvenu zajednicu na suočavanje s prošlosti i pronalazak načina da se mladima približe činjenice iz ‘90-ih.

Na suđenju za zločine na području Zvornika, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako je jedne prilike dostavio hljeb za ljude koji su bili zatvoreni u Tehničkom školskom centru (TŠC) u Karakaju, gdje je vidio pripadnike policije, paravojske i Karakajske čete.

Dok u svojoj djeci traže sličnosti sa ubijenim članovima porodice, Srebreničani im nerijetko daju upravo imena očeva, braće, djedova i drugih žrtava genocida, kako bi sačuvali sjećanja na njih i osigurali da njihove priče budu ispričane.

Uoči 30. godišnjice genocida u Srebrenici, 35 mladih ljudi iz cijelog svijeta okupilo se na ljetnoj školi u Potočarima s ciljem da se upoznaju s metodologijom usmene historije Memorijalnog centra Srebrenica, kao i rezultatima projekata koji mogu biti ključni alat u borbi protiv revizionizma i negiranja genocida.

Nakon nekoliko mjeseci napada na državno pravosuđe u kojem ga je pokušao rasuti na dijelove, usvajanja neustavnih zakona, prijetnji nasiljem i postavljanja entitetskih policajaca da ga štite od zakonitog hapšenja, Milorad Dodik je uspio postići dogovor da iza zatvorenih vrata dođe u Državno tužilaštvo, bude saslušan i da mu Sud BiH odmah u praznoj sudnici, bez publike i novinara, ukine pritvor. Kada se ugasilo svjetlo te sudnice, ugasila se i posljednja nada za profesionalno pravosuđe za koje nema nedodirljivih.

Ramiza Begić iz Srebrenice nikada neće zaboraviti 13. juli 1995., kada je, u kolonama s drugim zarobljenim muškarcima u Kravici, posljednji put srela sina Ejuba, koji je kasnije, prema njenim saznanjima, ubijen u Bratuncu.