Nakon davanja lažnog iskaza svjedoka, ponovljeni postupak protiv Mehmeda Aleševića, koji je pravosnažno osuđen za ratne zločine u Bužimu, počet će iduće sedmice, dok su u toku i pregovori o priznanju krivice.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u žalbi zatražilo veću kaznu za Borislava Gligorevića, osuđenog na 10 godina zatvora zbog višestrukih silovanja 1992. u Liplju kod Zvornika, dok Odbrana predlaže ukidanje prvostepene presude i ponovno suđenje.
Narodna skupština Republike Srpske, na sjednici koja traje već dva dana, raspravljat će o dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu, na koje opozicija upozorava kao na pokušaj primoravanja banaka da ponovo otvore račune firmama s liste sankcija SAD-a. Inicijatori zakona tvrde kako samo žele pravedno poslovno okruženje, a to traže kroz kažnjavanje banaka koje zatvaraju račune firmama sankcionisanim zbog veza s porodicom Dodik.
Na suđenju za zločine na području Sapne, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je izjavio da je optuženi Dževad Avdičević usmeno naredio pisanje naredbe za strijeljanje dva ratna zarobljenika koju je kasnije potpisao sa optuženim Ahmedom Hadžajlićem, nakon čega su zarobljenici i ubijeni, što u istrazi nije govorio.
Na suđenju za genocid u Srebrenici, svjedok Državnog tužilaštva ispričao je kako je dan posjećivao Orahovac s optuženim Lazarom Ristićem, te dan poslije na putu vidio tijela civila.
Sud Bosne i Hercegovine je prvostepenom presudom oslobodio Enesa Jahića optužbe za zločin u Konjicu u ljeto 1992. godine.
Požar na deponiji “Krupačke stijene” potaknuo je novi val rasprava o njenom ilegalnom radu ali i odgovornosti za ekološku katastrofu koja je ugrozila zdravlje stanovnika. Detektoru je potvrđeno da su inspektori na terenu, ali ranije reakcije vlasti na upozorenja inspektora nisu dovela do utvrđivanja krivice pa građane i ekološke aktiviste danas brine da se problem ponovo neće riješiti.
Fond za humanitarno pravo (FHP) okarakterisao je presudu suda u Srbiji, kojom je bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) oslobođen optužbi, kao “revizionistički pokušaj reinterpretacije sudski utvrđenih činjenica” o genocidu u Srebrenici 1995. godine.
U Haagu će 11. jula ove godine biti otkriven prvi fizički spomen-prostor posvećen genocidu u Srebrenici. Porodice žrtava i svi uključeni u proces za ovo su se borili godinama, u nadi da će Srebrenica konačno pronaći svoje mjesto u kolektivnoj kulturi sjećanja Nizozemske.
Na suđenju za zločine počinjene u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je ispričao kako je kolona iz komande Druge vojne oblasti na Bistriku krenula iz kasarne poslije dogovora Milutina Kukanjca i Alije Izetbegovića, nakon čega je na njih pucao veliki broj vojnika.
