Karagić: Svjedočenje bez prisustva javnosti
Na suđenju Slobodanu Karagiću, optuženom za zločine počinjene na području Doboja, svjedočila je zaštićena svjedokinja Tužilaštva BiH, ali bez prisustva javnosti.
Na suđenju Slobodanu Karagiću, optuženom za zločine počinjene na području Doboja, svjedočila je zaštićena svjedokinja Tužilaštva BiH, ali bez prisustva javnosti.
Svjedok Državnog tužilaštva je izjavio da je optužene Gorana Maksimovića i Ljiljana Mitrovića vidio u selu Lokanj kod Zvornika u ljeto 1992. godine, kada je došlo do zarobljavanja Bošnjaka.
U nastavku suđenja za zločine počinjene u Vogošći, svjedok Tužilaštva BiH je izjavio da je u aprilu 1992. godine sa optuženim Jovanom Tintorom učestvovao u pregovorima za oslobađanje devet zarobljenika.
Početak suđenja Esedu Radeljašu, Damiru Hadžiću, Jasmini Horo, Nedžadu Kapetanoviću i Jusufu Čauševiću, po optužnici koja ih tereti za više krivičnih djela, u sarajevskom Kantonalnom sudu odgođen je za 13. april zbog izostanka jedne od braniteljica.
Haško tužilaštvo smatra da bi nakon puštanja na slobodu Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS), mogao pobjeći i da je njegovo zdravstveno stanje stabilno.
Na suđenju za zločine počinjene u Čapljini, opunomoćena zastupnica svjedoka Državnog tužilaštva “A” i “B” je predložila da optuženi Ivan Medić i Tonćo Rajič na ime naknade nematerijalne štete isplate po 40.000 konvertibilnih maraka (KM) svakom svjedoku.
Iduće sedmice u Sudu BiH će biti iznesena žalba Tužilaštva BiH na presudu kojom su osmorica bivših pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) oslobođena krivice za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Rogatice.
Početak suđenja Esedu Radeljašu, Jasmini Horo, Nedžadu Kapetanoviću, Jusufu Čauševiću i Damiru Hadžiću, koje optužnica Kantonalnog tužilaštva tereti za više krivičnih djela, između ostalog i za zloupotrebu općinskog novca, planiran je za ponedjeljak, 3. april.
Suđenje će početi čitanjem optužnice koja Radeljaša tereti za ovjeravanje neistinitog sadržaja, podstrekavanje na zloupotrebu položaja, pranje novca i davanje dara, a ostale optužene za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja.
Iznoseći završnu riječ, Odbrana Ramiza Halilovića je kazala da su osobe srpske nacionalnosti izolovane u zgradi u Stuparima kod Kladnja jer su predstavljale potencijalnu prijetnju i opasnost zbog naoružanja koje su posjedovale.
Državni sud proglasio je Ostoju Stanišića krivim za pomaganje genocida počinjenog u julu 1995. u Srebrenici i osudio ga na 11 godina zatvora, dok je Marko Milošević oslobođen krivice.