Otvorena Audio-video galerija “Sarajevo 1.425 dana”
U Sarajevu je svečano otvorena galerija posvećena najdužoj opsadi jednog grada u historiji modernog ratovanja.
U Sarajevu je svečano otvorena galerija posvećena najdužoj opsadi jednog grada u historiji modernog ratovanja.
Najveći broj političkih stranaka nekoliko dana pred Opće izbore nije spreman da odgovori na pitanje kako planiraju ubrzati rad na predmetima ratnih zločina ili korupcije, te da li je potrebno razviti projekte za borbu protiv radikalizacije u BiH.
Iznošenje završnih riječi na suđenju Esedu Radeljašu i drugima za zloupotrebe u sarajevskoj Opštini Novi Grad odgođeno je zbog zdravstvenog stanja optužene Jasmine Horo.
Regionalna saradnja između tužilaštava u predmetima ratnih zločina postoji formalno i teorijski, ali u praksi tužioci vrlo malo sarađuju, rečeno je na konferenciji Balkanske istraživačke mreže (BIRN) o procesuiranju ratnih zločina nakon zatvaranja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).
Skoro pola godine otkako su dogovorene izmjene Strategije za rad na predmetima ratnih zločina – koje su predviđale da se svi predmeti riješe za pet godina – Vijeće ministara nije razmatralo ovo pitanje, niti će to uraditi prije izbora.
Spominjanje i korištenje imena osuđenih za ratne zločine, ili osoba protiv kojih su u toku postupci za ova djela, nije mimoišlo izbornu kampanju u BiH, zbog čega međunarodne organizacije apeluju na političare da se okrenu stvarnim problemima, a stručnjaci upozoravaju da se ne vodi računa o žrtvama i pomirenju.
Sud BiH osudio je četvoricu bivših pripadnika Armije BiH na ukupno 27 godina zavora zbog zločina nad civilima zatočenim u mjestu Kruščica kod Viteza 1993. godine.
Na suđenju za zloupotrebe u Službi za poslove sa strancima, Tužilaštvo BiH emitovalo je presretnute razgovore kojima nastoji dokazati kako su se optuženi dogovarali o pokretanju firme.
Nakon dvije i po godine suđenja Državni sud će u utorak, 2. oktobra, izreći prvostepenu presudu Minetu Akeljiću, Šabanu Haskiću, Senadu Bilalu, Hazimu Patkoviću i Šemsudinu Đeliloviću optuženima za zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima hrvatske nacionalnosti u Vitezu.
Prvi svjedok Odbrane optuženog Bore Milojice rekao je na suđenju za zločine počinjene u Prijedoru da 1992. godine srpske vlasti nisu proganjale Bošnjake i da nije bilo zahtjeva da se istaknu bijele trake.