Na 32. godišnjicu zločina u Lovačkom domu “Mostina” kod Čajniča, porodice žrtava apeluju na one koji imaju informacije o masovnim grobnicama da ih podijele, poručujući da neće odustati od potrage i njegovanja kulture sjećanja.
Grupa belgijskih humanitarnih radnika odvažila se u julu 1995. godine donijeti pomoć djeci u Sarajevu. Sada se u ovom gradu, koji zovu svojim drugim domom, prisjećaju prve misije dok dobijaju priznanja za svoj rad, koji se nastavio skoro tri decenije.
Dok Evropa slavi pobjedu nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, četnici na Ravnoj gori u Srbiji počinju svoje višednevno okupljanje, na kojem je nekoliko stotina simpatizera ravnogorskih pokreta iz Srbije i okolnih zemalja već prvog dana, uz ruske zastave i fotografije Vladimira Putina, veličalo domaće ratne zločince i hvalilo se “brisanjem” naselja Fazlagića Kula u napadu u kojem je 1992. godine ubijeno više od stotinu bošnjačkih civila iz Gacka.
Željni da slušaju muziku i gledaju filmove Brucea Leeja i Chucka Norrisa, nekoliko djece iz Goražda je tokom opsade 1993. godine napravilo hidrocentralu na rijeci Drini i u svoje kuće dovelo struju. Nisu slutili da će, duže od 30 godina kasnije, u nekom drugom ratu u dalekoj Ukrajini njihova i kreativnost ostalih sugrađana biti korisno iskustvo.
Hasan Imamović izgubio je svoj spašavajući živote drugih tokom opsade Goražda. Uoči 31. godišnjice od granatiranja u kom je ubijen ovaj ortodont, njegova kćerka se za Detektor prisjetila strahota kojima je svjedočila kao djevojčica, a za koje do danas nema nijedne optužnice.
Uoči 31. godišnjice zločina počinjenih u Ahmićima, Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) Hrvatska ove godine, uz podsjećanje na zločine i žrtve za koje su odgovorne hrvatske vojne snage, želi mladima prenijeti činjenice o tim zločinima i ulozi Hrvatske u ratu.
U selu Kosova kod Ustikoline, 23. maja 1992. stradalo je 16 osoba, među njima Edhem i Dika Borović, koji su ubijeni u svojoj kući. Njihov sin, svjedok ovog zločina, već 32 godine traži pravdu, razočaran jer još uvijek niko nije procesuiran za ovaj zločin.
Skoro 32 godine je prošlo otkako je 28. maja 1992. u šestoj deceniji života u selu Vina kod Ustikoline ubijena Hankija Duraković i još četiri osobe. Borbu s pravosudnim sistemom – da se procesuiraju odgovorni za ovaj zločin – godinama vodi njen sin Nezir Duraković,
vođen informacijama iz pisma koje je nastalo u danima nakon ubistava.
Krajem prošle godine treći put je produžen rok Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, prema kom bi stotine neriješenih predmeta trebali biti završeni za dvije godine. Ako tužioci i podignu te optužnice, predmeti neće biti završeni pred sudom. Zbog stalnog produžavanja rokova, porodice žrtava gube nadu da će se otkriti i kazniti odgovorni za zločine nad njima i njihovim porodicama.
Jedna žena s istoka Ukrajine želi svojim svjedočenjem o premlaćivanju i seksualnom zlostavljanju u ruskom zatočeništvu potaknuti druge da svjedoče kako bi se dokumentovalo što više zločina za sadašnja i buduća suđenja. Dok porede iskustva patnji i trauma u Bosni i Hercegovini, kod nekih ukrajinskih aktivista postoji bojazan da visokorangirani ruski naredbodavci nikada neće biti procesuirani.