Reportaža Archives

Sabina Hodžić-Mehmedović je kao devetogodišnjakinja preživjela genocid u Srebrenici. Nakon traumatičnog rastanka s ocem 10. jula 1995. godine i neizvjesnog putovanja, ona i njena majka i sestre uspjele su pronaći dom u Srebreniku, u kući porodice koju ranije nisu poznavale. Ona za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kaže da će zauvijek ostati zahvalna na miru i sigurnosti Nailu Joldiću koji je njenoj porodici ustupio svoju kuću. Uoči 25. godišnjice genocida u Srebrenici, Sabina se prvi put, nakon više od dvije decenije, vratila u kuću u kojoj je dvije godine čekala vijesti o ocu koji je ubijen u genocidu.

U centru Srebrenice nakon pet sati poslijepodne rijetko ćete sresti nekoga na ulici. Tako je bilo i ranije, prije početka pandemije, kažu sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), i to je rezultat masovnog odlaska ljudi u posljednjih nekoliko godina. One koji u Srebrenici žive i rade zabrinjava sve veći odlazak njihovih sugrađana.

Screen-Shot-2020-07-10-at-09.56.17-e1594371644734-1280x721.png

Iako je Srebrenica jedna od općina u Bosni i Hercegovini u kojoj je pronađen najveći broj žrtava proteklog rata, porodice ubijenih u ovom gradu još uvijek tragaju za više od 1.000 osoba.

U opkoljenoj Srebrenici u kojoj je nedostajalo hrane, vode i izvjesnosti, jedan lokalni muzičar usavršavao je svoje sviranje nakon što su njegovi prijatelji ranije napustili grad. Tokom opsade se zaljubio, oženio i saznao da će postati otac. Ubijen je u genocidu u julu 1995. godine, prije nego što se njegova supruga porodila.

Dvadesetpetogodišnja Dženana Salihović iz Srebrenice nema sjećanje na svoga oca Dževada. Njegovu sliku prvi put je vidjela kao petogodišnjakinja 2000. godine. Dževad je ubijen u 38. godini u srebreničkom genocidu jula 1995. godine, samo 34 dana nakon Dženaninog rođenja.

Početkom aprila 1992. godine cijele porodice, brojne s maloljetnom djecom, odvođene su u logor u Liplju nadomak Zvornika. Svjedoci navode da su komšije i dobrovoljci iz Srbije ubijali muškarce i silovali žene i djevojčice sve dok hrabrost jedne djevojčice nije spasila više od 400 ljudi.

Žrtve zločina počinjenih u Žepi u danima nakon srebreničkog genocida u julu 1995. godine – koji su u ranim haškim presudama također tretirani kao genocid – imaju malo vjere u pravdu nakon što je kasnijim presudama sužen prostor genocida u enklavi, a lokalna tužilaštva nisu preuzela istrage i optužila odgovorne za zločine.

Aljo Hasančević iz okoline Doboja, koji je tokom rata sa 24 godine bio u nekoliko zatočeničkih objekata, gdje je premlaćivan do nepokretnosti i bio svjedok zlostavljanja i ubistva drugih logoraša, kaže u ispovijesti za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da žrtve torture svojim svjedočenjima moraju opominjati mlade generacije da se ono što su oni doživjeli nikada i nikome više ne ponovi.

U Sudu Bosne i Hercegovine je sve manje mjesta za sve veći broj dokumenata i dokaza sa suđenja za ratne zločine, a nepostojanje online arhive sputava advokate i ometa javni pristup informacijama.

Austrijska Zelena stranka za BIRN objašnjava zašto su poslanici podržali predloženu zabranu godišnje komemoracije u Austriji hrvatskim pronacističkim trupama i civilima ubijenim u Drugom svjetskom ratu, događaj koji je postao skup nacionalista.

Reportaža

Kako je srebrenička porodica dobila privremeni dom nakon genocida

Život u Srebrenici 25 godina nakon genocida ispunjen prazninom

Nestale žrtve genocida: Rastanci na koje niko nije bio spreman

“Bowie” iz Srebrenice: Dan kada je utihnula muzika

Fotografije kao jedina sjećanja djeci koja nisu upoznala očeve ubijene u genocidu

Zaboravljene žrtve: Zarobljavanje cijelih porodica, silovanja i mučenja u logoru u Liplju

Pravda za žrtve Žepe nedostižna i 25 godina nakon zločina

Moja priča – Aljo Hasančević: Jezivi krici i jauci, krv i ubistva kod Bosanskog Šamca

Teret dokazivanja: Unutar arhiva sa suđenja za ratne zločine u BiH

Austrijski poslanici podržali zabranu “ultranacionalističkog” događaja u Bleiburgu

Svjedok objasnio kako je došlo do susreta s tužiocem Sarajlićem

Odgođeno suđenje Dodiku zbog poziva koji je dobio od Parlamenta Austrije

Utvrđivanje odgovornosti ili odbacivanje tužbe protiv sudije iz Živinica

Puhalić i ostali: "Žešći doček u 'Keratermu'"

Obilježena mjesta stradanja u Zvorniku, Lukavcu, Prnjavoru i Tesliću

Naredne sedmice Forum za upravljanje internetom po peti put u BiH

At Kosovo Demining School, Ukrainians Gain Vital Skills to Save Lives at Home

Avdičević i ostali: Naredba o strijeljanju ratnih zarobljenika

Deminiranje neophodno početi u ratu, iskustvo koje Ukrajinci donose s Kosova

Hilmija Begić i ostali: "Htjeli su da me majka vidi krvavog"

Pratite nas