Moja priča Archives

Milan Tubić iz Banjaluke imao je 33 godine kada je krajem septembra 1995. nestao kod Sanskog Mosta, a njegova majka Milica kaže da je već odavno izgubila nadu da će ga pronaći. Roditelju koji traga za svojim djetetom svaki dan je bolan, a so na ranu sipaju oni koji priželjkuju novi rat.

Ismail Vahida 26 godina od rata traži posmrtne ostatke svoga brata Džemaila zvanog Džemo, koji je kao policajac zatvoren u Kazneno-popravni dom u Foči 1992. godine. Penzionerske dane Ismail provodi u nadi da će ga ukopati, u trenucima sa unucima te odlazeći u rodno selo, a kako bi sačuvao sjećanje na brata, ratne i izbjegličke dane svoje porodice, govorio je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Zadnju nadu da je možda negdje živ ugasila mu je DNK analiza kostiju iz jame Lipovače u Nevesinju, gdje je pronađeno nekompletno tijelo njegovog oca Smaje nestalog u selu Žulja 1992. godine, kaže u razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Ismet Ćatić, koji vjeruje da će neko progovoriti o lokaciji grobnice kako bi pridružio kosti i dostojno ga ukopao.

begajeta.-birn-bih-e1640076494827-1280x720.jpg

Hidajeta Karić već punih trideset godina traga za svojom sestrom Begajetom, zetom Zijadom i njihovim sinom Edinom koji je imao samo dvije godine kada je nestao zajedno s roditeljima na području Srebrenice 1992. godine.

Sedamdesetjednogodišnja Safeta Kadrić je prije 29 godina posljednji put vidjela sina i supruga, čija su imena podvučena crvenom olovkom bila na spisku u kasarni “Slaviša Vajner Čiča” u Lukavici, što je značilo da su odabrani za prebacivanje u drugu prostoriju, gdje su mučeni i potom odvezeni u nepoznatom pravcu. Danas živi sama u nadi da neće umrijeti prije nego ih pronađe.

Na godišnjicu kada je 6. augusta 1992. iz logora “Omarska” prebačen u “Manjaču”, bivši zatvorenik iz Prijedora prisjeća se kroz šta su sve prošli on i njegov maloljetni sin zajedno sa stotinama komšija.

Đulsa-Velić-01.00_13_58_10.Still002-1280x720.jpg

Đulsa Velić imala je 49 godina kada je u julu 1995. napustila Srebrenicu sa svojom porodicom, ali i još oko 40.000 žena, djece i staraca koji su u kolonama autobusa i kamiona prebačeni iz Potočara prema Kladnju. Tog ljeta je u Srebrenici i okolini ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka. Svoju priču o preživljavanju genocida Đulsa Velić je ispričala Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i Memorijalnom centru Srebrenica u okviru projekta “Životi iza polja smrti”, mjesec dana prije nego je preminula.

Edin Hadžović je preživio “živi štit” u Doboju sredinom jula 1992. godine, kada je ubijeno 27 civila, o čemu je svjedočio pred Haškim tribunalom u predmetu protiv nekadašnjih šefova Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije – Jovice Stanišića i Franka Simatovića. Za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) govori kako očekuje da će biti osuđeni na doživotnu kaznu zatvora.

Na 28. godišnjicu zločina počinjenih u logoru “Sušica” u Vlasenici, za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) govori Damir Kičić, koji je imao 12 godina kada su ga 1992. zarobili pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS). Iako je u zarobljeništvu u “Sušici” proveo samo jednu noć, ona mu je, kako kaže, trauma i teret koji će nositi cijeli život, i podsjećanje na mjesto koje mu je oduzelo brata, oca i daidžu.

Ljubiša Milošević je imao 23 godine kada je početkom rata 1992. odbio da ratuje i pobjegao u Srbiju, spasivši sa sobom i dvojicu drugova Bošnjaka, kaže njegova majka u ispovijesti za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i objašnjava da je njen sin izgubio život kada je vraćen u vojsku 1995. godine.

Moja priča

Roditeljima koji traže nestalu djecu svaki dan je novi rez na srcu

Sudbina porodice iz Foče: Deminiranje moguće grobnice na Kacelju nova nada za pronalazak brata

Ismet Ćatić: “Mi znamo da i u Nevesinju mora biti jedan Srđan Aleksić”

Hidajeta Karić: Trideset godina u potrazi za sestrom, zetom i njihovim dvogodišnjim sinom

Majka i supruga iz Hadžića: Imena potcrtana crvenom bojom još se traže

Slika djeteta koje umire ocu na rukama trajno utisnuta u sjećanju logoraša iz Prijedora

“Životi iza polja smrti”: Preživjeti genocid u Srebrenici

Preživjeli svjedok iz “živog štita” u Doboju očekuje osudu Stanišića i Simatovića

Jedan dan u logoru “Sušica” maloljetniku trauma za cijeli život

Moja priča – Radojka Milošević: Sin poginuo na liniji iako nije želio da ratuje

Medijske slobode kao temelj demokratije pod prijetnjom u BiH

BIRN BiH I Objašnjava: Kako Rusija inspiriše antirodne pokrete u BiH

Predloženo izricanje zavodske mjere maloljetniku osumnjičenom za napad na Policijsku stanicu Bosanska Krupa

Utvrđivanje odgovornosti ili odbijanje tužbe protiv tužiteljice Vesne Ilić

Intervju: Inna Pedan – Obaveza pričanja o ratu u Ukrajini kroz umjetnost

Kako osuđenici za ratni zločin u Foči izbjegavaju zatvor

Lažne dojave bombi i uvrede na internetu imaju stvarne posljedice na porodice

Nestali (ne) znači zaboravljeni: Kako se traže nestali u ratu u Ukrajini

Mlaćo i Cikotić: Spisak ekstremnog dijela HVO-a za likvidaciju

BIRN BiH I Objašnjava: Kako Rusija inspiriše antirodne pokrete u BiH

Pratite nas