Bivši dopisnik BBC-a Martin Bell za BIRN kaže da je danas za medijsko izvještavanje i međunarodnu pažnju “informacijski rat” u Ukrajini važan kao i kada se izvještavalo o sukobu u Bosni i Hercegovini 1990-ih godina.
Govor političara u Bosni i Hercegovini dehumanizira ljude i tako olakšava napade na njih, što povećava strah od potencijalnog ponavljanja zločina, kaže u intervjuu Alice Wairimu Nderitu, specijalna savjetnica za prevenciju genocida generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (UN).
Negiranje genocida u Srebrenici pogađa porodice žrtava i preživjele jer ih se time ponovno pravi žrtvama i utišava njihove glasove te se potkopavaju nalazi i presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), koje je važno priznati za istinsko pomirenje, kaže nova predsjednica Suda u Haagu Graciela Gatti Santana u intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Žrtve ratnog silovanja u Bosni i Hercegovini nemaju jednak pristup reparacijama od počinilaca zbog nejednake prakse sudova širom države, neodgovarajućem sistemu besplatne pravne pomoći i slučajevima u kojima ratni zločinci nakon presuda skrivaju imovinu, pojašnjava u intervjuu istraživačica Lejla Gačanica rezultate izvještaja o šestogodišnjoj sudskoj praksi o reparacijama kojeg je predstavio TRIAL International.
Specijalni međunarodni sud mogao bi da procesuira visoke zvaničnike za zločin agresije, počinjen tokom ruske invazije na Ukrajinu i da donese pravdu za žrtve, kaže profesor međunarodnog prava Andrew Clapham.
U intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Mujo Begić, šef Područnog ureda Instituta za nestale osobe (INO) u Bihaću kaže kako se ove godine očekuju bolji rezultati u radu na pronalasku nestalih osoba, budući da u 2021. nije pronađana nijedna osoba u Unsko-sanskom kantonu.
Dokumentarni fotograf Fabrice Dekoninck projektom o kulturi sjećanja želi pokazati da genocid u Srebrenici nije samo statistički podatak kakvim ga vidi šira javnost, te podići svijesti ljudi u Evropi o sjećanjima preživjelih i dešavanjima tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Bosanskohercegovačka književnica Lejla Kalamujić, koja se u svojoj književnosti bavi brojnim temama poput rata, gubitka i mentalnog zdravlja, u intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) kaže kako je društvo usljed ratova na ovim prostorima iskusilo kolektivnu traumu u čijem iscjeljenju može pomoći upravo umjetnost.
Na području Nevesinja, hercegovačkog grada s najvećim brojem osoba nestalih u proteklom ratu, još uvijek se traga sa dvadesetero djece, od kojih je najmlađe imalo samo sedam dana, kaže Sanja Mulać, istražiteljica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH) u Uredu Mostar.
Glavne preporuke koje će u izvještaju pred Vijećem za ljudska prava Ujedinjenih nacija (UN) u septembru iduće godine iznijeti ekspert Fabian Salvioli bit će da se obnovi opći okvir pristupa tranzicijskoj pravdi, da se usklade zakoni u odnosu na obeštećenja, da se usvoje dobre prakse u obrazovnim programima, te da se bori protiv diskriminacije, govora mržnje i negiranja genocida, kao i usvajanje jasne politike za memorijalizaciju u Bosni i Hercegovini.