Lamija Grebo

Pano-09_37-1280x720.jpeg

13. Septembra 2022.
Istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) na osnovu prvostepenih i drugostepenih presuda u posljednjih deset godina za djela povezana s mržnjom otkriva neujednačeno procesuiranje i evidentiranje ovih zločina za koje se najčešće izriču uslovne kazne.

brđanin-1280x720.jpg

12. Septembra 2022.
Nekoliko zvaničnika iz Republike Srpske oglasilo se nakon smrti haškog osuđenika Radoslava Brđanina izjavama kojima se veliča njegovo djelo ili umanjuje značaj presude Haškog tribunala, kojom je osuđen na 30 godina zbog ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, što nije iznenadilo žrtve koje izražavaju potrebu za katarzom društva i pokajanjem.

brđanin-1280x720.jpg

5. Septembra 2022.
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) pustio je na prijevremenu slobodu Radoslava Brđanina, bivšeg političkog vođu Autonomne regije Krajina (ARK), kojeg je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osudio na 30 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti.

PetFokusaIlustracija2-1280x720.jpg

25. Augusta 2022.
Kada uskoro bude izabran, novi glavni državni tužlac morat će poboljšati procesuiranje visoke korupcije, ubrzati podizanje optužnica za ratne zločine i proširiti istrage u vezi sa sigurnošću građana, ali i otvoriti Tužilaštvo javnosti te potvrditi vlastiti, kao i integritet institucije koju će voditi, smatra pet stručnjaka iz različitih oblasti, koji su za BIRN BiH analizirali prioritete za novog rukovodioca najvišeg tužilaštva u državi.

Kajdić-Sabahudin-e1605025283815.png

8. Augusta 2022.
U Sudu Bosne i Hercegovine za sutra je zakazano ročište po žalbi Odbrane na nepravosnažnu presudu kojom je Sabahudin Kajdić zvani Saša, nekadašnji pripadnik Treće čete Prijedorske motorizovane brigade Vojske Republike Srpske (VRS), osuđen na 12 godina zbog zločina počinjenih tokom 1992. u Prijedoru.

Hikmet-Karcic-detektor-1280x720.png

4. Augusta 2022.
Sistem logora koji su uspostavljeni na teritoriji Republike Srpske doveo je, kroz mučenja, ubijanja, silovanja i druge oblike nečovječnog ponašanja, do kolektivne traumatizacije stanovništa, čija je jedna od posljedica to da se veliki broj logoraša nije vratio u mjesta iz kojih su protjerani, obrazlaže u svojoj knjizi istraživač genocida Hikmet Karčić.