Džemal Imamović, predsjednik Udruženja građana povratnika i raseljenih lica opštine Foča, kaže kako se incidenti u Foči nekažnjeno ponavljaju iz godine u godinu.

“Sjetite se samo onih momenata kada je pucano na Aladža džamiju, potom zalutali metak pred povratničku kuću i ti događaji su i prije uznemiravali povratnike. Međutim, mi živimo s tim i primorani smo da živimo”, navodi on i dodaje da sve pretežno završava na događaju koji se arhivira u policiji i sudu.

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko je na kraju svog mandata pozvao vlasti u nekoliko gradova, među kojima je i Foča, da uklone uvredljive grafite. On je u julu 2021. godine nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida ili drugih ratnih zločina kao i veličanje ratnih zločinaca. Ali Tužilaštvo BiH uprkos brojnim prijavama do sada nije podiglo niti jednu optužnicu po izmjenama Krivičnog zakona.

Baza podataka “Mapiranje mržnje” BIRN-a BiH je zabilježila niz incidenata u Brčkom, Prijedoru, Gacku ali i tokom defilea u Banjoj Luci povodom obilježavanja Dana Republike Srpske, a čije slavljenje je Ustavni sud BiH 28. marta 2019. proglasio neustavnim i diskriminatornim. Osim političara iz ovog entiteta bili su prisutni ministri Vlade Srbije, ali i predstavnici Noćnih vukova Republike Srpske, ogranka ruskog moto kluba čiji članovi zagovaraju prorusku politiku i uticaj.

Za neke od incidenata odgovorne su desničarske grupe čije se djelovanje godinama nedovoljno sprečava u BiH. Samo obilježavanje 9. januara koje se organizuje uprkos presudama Ustavnog suda, što prema domaćim zakonima predstavlja krivično djelo, nikada nije bilo kažnjeno.

Prije više od pet godina državni tužioci su saslušavali više osoba među kojima je bio i tadašnji predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik kao osumnjičeni u predmetu koji se odnosi na krivično djelo neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH o obilježavanju Dana Republike Srpske.

Prethodno je Ustavni sud BiH donio privremenu mjeru o obustavi odluke Narodne skupštine Republike Srpske o raspisivanju referenduma, ali je usprkos tome referendum, na kojem je 99,81 posto građana zaokružilo “da”, ipak održan.

Tužilaštvo BiH je obustavilo istrage protiv Dodika i još troje političara te nekoliko drugih osoba a optužnica je podignuta protiv četiri osobe osumnjičene zbog provođenja referenduma o Danu Republike Srpske.

Sud BiH je ovu optužnicu odbio jer iz dokaza Tužiteljstva BiH nije moguće izvesti zaključak o postojanju osnovane sumnje da su optuženi počinili kazneno djelo “Neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH”.

Tužilaštvo nakon toga nije podizalo druge optužnice za nepoštivanje odluka Ustavnog suda, a Dodik je naknadno najavio pokretanje novih referenduma.

Bez obzira na odluku Suda BiH, Tužilaštvo BiH trenutno ima dovoljno osnova za izvrši provjere i provede istrage o obilježavanju 9. januara i incidenata, smatra advokatica Nina Kisić.

“Smatram da Tužilaštvo BiH ima osnova da izvrši provjere događaja, kao i ocjenu da li su se u radnjama raznih osoba ispunili elementi nekog krivičnog djela, a posebno neizvršenja odluka Ustavnog suda BiH”, zaključuje Kisić.

BiH: 🇪🇺 condemns inflammatory rhetoric used by #RepublikaSrpska leaders in 9 Jan events. 🇪🇺 regrets support by other partners 4such actions 👉 threat to regional stability. Divisive steps must stop, EU has tools to react: sanctions,review of assistance https://t.co/xCntPh95D1

— Peter Stano (@ExtSpoxEU) January 10, 2022

Željka Cvijanović na obilježavanju Dana Srpske Republike. Foto: Vlada Republike Srpske.

Iz Tužilaštva BiH danas nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH da li rade na predmetu nepoštivanja odluka Ustavnog suda.

Odgovarajući nedavno na novinarsko pitanje kako će biti obilježen ovaj 9. januar, Dodik je rekao da će obilježavanje biti “moćno”. On je ranije pozvao entitetske vlasti da donesu zakone kojim će se odluke Ustavnog suda BiH staviti van snage a Republika Srpska formirati vlastiti pravosudni sistem uprkos važećim zakonima na državnom nivou.

Sociolog Esad Bajtal kaže da nekažnjivost ohrabruje novo kršenje zakona i ponavljanje.

“To smo vidjeli jučer. Dosadašnje proslave obilježavanja bile su protiv ustavnih, protiv sudskih odluka, a jučer je to dobilo očigledne vizuelne, audio neofašističke forme. Vidjeli ste te uniforme i ljude u uniformama. Dakle, to je oficijelni stav onih koji su to organizovali”, kaže Bajtal.

Vrijeme da se reaguje bilo je odmah nakon donošenja odluke Ustavnog suda, smatra on.

Nepotpuna i zakašnjela provedba zakona ohrabruje nova kršenja, potvrđuje psiholog i politički analitičar Ibrahim Prohić.

“U psihologiji postoji jedan zakon koji se zove zakon efekta – postupci koji dovode do cilja pokazuju tendenciju da se ponavljaju i obrnuto postupci koji ne dovode do cilja, odnosno koji se sankcioniraju i kažnjavaju oni pokazuju tendenciju da se gase, odnosno da se ne ponavljaju. Šta mi imamo u BiH? Imamo suspenziju čitavog niza zakona, humanitarnih principa pa i suspenziju zakona efekta”, pojašnjava Prohić.

Pojedinačni incidenti u nekoliko gradova tokom proslave praznika su, smatra on, direktna posljedica političkog ambijenta kojeg vladajuće stranke prave u Republici Srpskoj.

Branko Todorović, direktor Helsinškog odbora za ljudska prava, nema dilema da su jučerašnji događaji došli zbog nekažnjivosti i da predstavljaju nastavak dobro osmišljene prakse političkih lidera u BiH “gdje procjenjuju dokle mogu da ne poštuju zakone, Ustav, međunarodno preuzete obaveze, moralne, etičke i pravne”.

Milorad Dodik, Željka Cvijanović i Radovan Višković. Foto: Vlada Republike Srpske.

“Ovo je još samo jedna demonstracija i pokazatelj da, u državi u kojoj pravni sistem loše funkcioniše ili ne funkcioniše nikako, moćnici mogu da rade šta žele i kako žele i da to sve prolazi nekažnjeno. Veliku odgovornost za to ima i međunarodna zajednica (…) Ovo što se dešava je samo dio jedne opšte pravne zapuštenosti BiH u svakom pogledu”, govori Todorović.

U dva rijetka primjera u kojima je došlo do procesuiranja izazivanja etničke ili vjerske netrpeljivosti i mržnje, predmeti su završeni oslobađajućim presudama.

Sud BiH donio je nepravosnažnu presudu protiv Fatmira Alispahića, kojeg optužnica tereti za izazivanje nacionalne, vjerske i rasne mržnje, razdora i netrpeljivosti objavljivanjem tekstova na portalu Antimigrant.ba.

Druga prvostepena oslobađajuća presuda se odnosi na pripadnike Ravnogorskog pokreta Dušana Sladojevića, Slavka Aleksića i Riste Lečića. Njih je Tužilaštvo BiH optužilo za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti na području Višegrada i okoline u martu 2019. godine.

Nekoliko dana prije 9. januara, tokom pravoslavnog Božića, članovi ravnogorskog udruženja u Višegradu prošli su kroz grad sa četničkom ikonografijom.

Takve pojave nastavljaju da plaše povratnike, kaže Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica. On u njima vidi “generalnu probu za potencijalno nasilje”. Paravojne formacije na ulicama i ljudi u četničkim uniformama su pokušaj zastraživanja povratnika, govori Suljagić.

“Ako ove demonstracije mržnje nisu povod da reaguje Tužilaštvo BiH i zaštiti građane BiH od toga, onda nama taj tužilac i to tužilaštvo ne trebaju”, navodi on.

Žarko Papić, politički analitičar, kaže da jučerašnja parada u vezi sa Danom RS-a nije provokacija, nego direktna prijetnja “svakom normalnom u BiH”. Navodi da je pokazana oružana sila Vojske Republike Srpke, a čija ideologija se može vidjeti u pjesmi koja je pjevana.

“Sve zajedno to je odista zastrašujuće i definitivno je puno ozbiljniji problem od nepoštivanja odluka Ustavnog suda”, govori on i dodaje kako događaje vidi kao pokušaj da se kriza u BiH zaoštri.

“U RS-u se politika kreće ka klerofašizmu i pokazuje da u svakom nacionalizmu, posebno kad dobije eksterne forme, leži gnijezdo fašizma”, kaže Papić.