“Noć u Trnopolju”: Sjećanje na logore u Prijedoru
Prostor bivšeg logora “Trnopolje” u Prijedoru. Foto: BIRN BiH
U četvrtak, 5. augusta, Centar za mlade “KVART”, u saradnji s Fondacijom za izgradnju kulture sjećanja i Fondacijom “Friedrich Ebert”, organizuje događaj na području nekadašnjeg logora “Trnopolje”, u blizini Prijedora, pod nazivom “Noć u Trnopolju”, čiji je cilj sjećanje na stradale u ovom logoru, ali i na sve civilne žrtve rata u BiH.
Branko Ćulibrk, aktivista iz Centra za mlade “KVART”, kaže da “Noć u Trnopolju” predstavlja alternativnu komemoraciju na otvorenom, na autentičnom mjestu bivšeg logora “Trnopolje”, bez učešća institucija. Događaj počinje u večernjim satima i traje do duboko u noć, a lokalni aktivisti i aktivistkinje provede noć na otvorenom, kao simboličan čin solidarnosti sa žrtvama ovog logora.
On objašnjava da se ovaj događaj organizuje u znak sjećanja na 5. august 1992. godine, dan kada je javnosti u svijetu otkriveno postojanje logora na teritoriji Prijedora, što, kako kaže, predstavlja prekretnicu u odnosu na događaje iz prethodnog rata na ovom području.
“Cilj uspostavljanja komemorativnih praksi na ovakav način jeste potreba da se drugačijim pristupom oda počast stradalim civilnim žrtvama proteklog rata i napravi otklon od dominantnih narativa u svrhu procesa suočavanja s prošlošću”, kaže Ćulibrk i dodaje kako, u vremenu povećanog historijskog revizionizma, čuvati sjećanje na strašne zločine koji su se dešavali na ovom mjestu jeste od ogromnog značaja.
Historijski čas o logoru “Trnopolje” održat će Edin Ramulić, čija je porodica stradala tokom ratnih dešavanja u ovom gradu, dok će u panel-debati o posljedicama negiranja činjenica ratnih zločina učestvovati pravni ekspert Goran Šimić. Tokom događaja bit će i prikazan film “Tuđa prošlost, ničija budućnost”.
Komemoracija, koja je počela na inicijativu Ervina Blaževića iz Udruženja “Optimisti 2004” iz Kozarca, obilježava se desetu godinu zaredom.
Ćulibrk napominje da je logor formiran odlukom Kriznog štaba grada Prijedora s namjerom da se u njega smjesti civilno stanovništvo s područja Kozarca, a kasnije su dovođeni civili i iz drugih prijedorskih naselja.
Kako je objasnio Ćulibrk, logor se sastojao od jednospratne zgrade bivše škole i zgrade Mjesne zajednice Trnopolje, poznatije pod nazivom “dom”, gdje su zarobljenici bili izloženi fizičkom maltretiranju.
“Pretresno vijeće Haškog tribunala, iz presude Milomiru Stakiću, zaključuje da je kroz logor ‘Trnopolje’ prošlo i registrovano otprilike 23.000 zatočenika ili zatočenica – najviše žena, djece i staraca”, objašnjava on.
Stakić, nekadašnji predsjednik Kriznog štaba Prijedora, 2006. je proglašen krivim za ratne zločine i osuđen na 40 godina zatvora.
“Ono po čemu je ovaj logor upamćen jeste da je u njemu zabilježeno više silovanja žena i djevojaka jer ih je ovdje bio zatočen veliki broj. Za broj smrtno stradalih osoba iz ovog logora ne postoji tačan podatak, postoje procjene koje govore da su u više navrata odvođene grupe od po desetak ljudi i likvidirane u okolini ovog mjesta”, kaže Ćulibrk i dodaje kako se na ovom lokalitetu nalazi spomen-soba, kao i spomenik ubijenim vojnicima Vojske Republike Srpske (VRS) “koji na jedan sramotan način prkose i prikrivaju strašna zlodjela”.
“Zato je važna ‘Noć u Trnopolju’ i zato je važno da se na svim lokalitetima gdje su se vršili strašni zločini nad civilima, a gdje se teži ka tome da se promijeni tok istorije, priča o tim zločinima i ne dozvoli da se manipuliše činjenicama”, ističe Ćulibrk.
