Šta trebate znati o stanju u oblasti migracija u BiH tokom 2020. godine

Kamp “Lipa”. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR

Ova Informacija je razmatrana i usvojena na Vijeću ministara BiH u aprilu ove godine, a dostavljena je Parlamentarnoj skupštini BiH i uvrštena na dnevni red sjednice koja će se održati 25. maja.

U njoj se navodi da su ključni izazovi koji su uvjetovali i odredili upravljanje migracijama u BiH nepostojanje potrebnog političkog konsenzusa o upravljanju nezakonitim migracijama, problem u sistemu koordinacije različitih razina vlasti u upravljanju masovnim nezakonitim migracijama, nedovoljno jačanje institucija BiH kako bi država preuzela upravljanje migrantskim tokovima u sigurnosnom i humanitarnom aspektu, te višegodišnji nedostatak finansijskih, kadrovskih i tehničkih kapaciteta u svim institucijama i agencijama u čijim mjerodavnostima je oblast migracija i azila.

Evo šta trebate znati o Informaciji o stanju u oblasti migracija u BiH za 2020. godinu.

Državljani Afganistana i Pakistana najbrojniji među osobama u pokretu

Prema Informaciji, Granična policija je u 2020. godini evidentirala 11.658 osoba u nezakonitom pokušaju ili prelasku granice, što predstavlja povećanje od 34 posto u odnosu na 2019. godinu.

“Povećanje broja u najvećoj mjeri je uzrokovano brojem osoba otkrivenih u nezakonitom prelasku državne granice na izlazu iz BiH prema Hrvatskoj”, stoji u Informaciji.

Također je navedeno da je broj osoba otkrivenih u nezakonitom prelasku ili pokušaju varirao u najvećoj mjeri pod uticajem mjera koje su BiH i susjedne zemlje provodile zbog širenja koronavirusa.

U 2020. godini, kako se navodi u Informaciji, Službi za poslove sa strancima prijavljeno je ukupno 16.190 migranata, što predstavlja smanjenje od 45 posto u odnosu na 2019., kada je prijavljeno njih ukupno 29.302.

Prema Informaciji, pet najzastupljenijih državljanstava osoba u pokretu u 2020. godini su državljanstva Afganistana, Pakistana, Bangladeša, Maroka i Iraka.

Prema podacima Službe za poslove sa strancima, tokom 2020. sa teritorije BiH udaljeno je 713 stranaca, što je za 0,4 posto više odnosu na 2019. godinu.

Kroz program potpomognutog dobrovoljnog povratka u 2020. godini u zemlju porijekla ili zemlju koja ih prihvata, Služba za poslove sa strancima samostalno je realizirala povratak za 232 strana državljanina, navodi se u Informaciji.

Manje zahtjeva za azil tokom 2020. godine

Kamp “Lipa”. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR

Više od 15.000 osoba u pokretu prijavljenih Službi za poslove sa strancima je iskazalo namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH u prošloj godini.

U Informaciji se navodi da razlike između broja iskazanih namjera i podnesenih zahtjeva za azil “potvrđuju zloupotrebu sistema azila od strane onih koji iskazivanje namjere za podnošenje zahtjeva za azil koriste kao instrument koji im omogućava zakonit boravak na teritoriji BiH u roku od 14 dana”.

Istaknuto je da je broj namjera za podnošenje zahtjeva za azil u 2020. manji za 45 posto u odnosu na 2019. godinu. U 2020. je manji i broj podnesenih zahtjeva za azil, za 69 posto u odnosu na godinu ranije.

Kako se navodi u Informaciji, najveći broj zahtjeva za azil, od početka 2020. godine, podnijeli su državljani lraka, njih 72. Drugi po broju su državljani Turske, njih 39, dok su treći po broju podnesenih zahtjeva za azil državljani Afganistana, njih 31.

Ministarstvo sigurnosti je u 2020. godini priznalo supsidijarnu zaštitu za 31 osobu, dok je status izbjeglice priznat za jednog tražitelja azila.

Tokom 2020. godine, prema Informaciji, odbijen je zahtjev za azil za 56 osoba, dok su postupci obustavljeni za 554 osobe. Kako je pojašnjeno, postupak je najčešće obustavljen jer su tražitelji azila napustili posljednju adresu boravka, a nisu prijavili novu ili nisu podnijeli zahtjev za produženje kartona tražitelja azila.

“Broj obustavljenih postupaka također ukazuje na zloupotrebu sistema azila te ujedno dovodi do administrativnih opterećenja i usporava priznavanje zaštite onima kojima je ona zaista potrebna, dok se kretanje migranata prema državama članicama EU i dalje nastavlja”, piše u Informaciji.

Krijumčarenje migranata profitabilan posao za organizirane kriminalne skupine

Migranti i izbjeglice u Bihaću, decembar 2019. Foto: EPA-EFE/Zoltan Balogh

Informacija naglašava da je borba protiv krijumčarenja migranata u BiH jedno od prioritetnih područja agencija za provođenje zakona, te da krijumčarenje migranata kao profitabilan posao za organizirane kriminalne skupine nosi relativno nizak rizik.

lstovremeno, kompleksnost kretanja velikog broja ljudi na dugim relacijama zahtijeva složene multinacionalne kriminalne organizacije i često uključenost osoba koje su stanovnici država duž zapadnobalkanske rute.

Prema podacima prikupljenim od policijskih agencija u BiH, stoji u Informaciji, u 2020. godini Tužilaštvu BiH podneseno je ukupno 106 izvještaja u vezi sa počinjenjem djela “krijumčarenje ljudi”, te ukupno 12 izvještaja u vezi sa počinjenjem djela “organiziranje grupe ili udruženja za počinjenje krivičnog djela krijumčarenje migranata”.

Također se ističe kako su u izvještajnoj 2020. godini prijavljene 182 osobe za koje je postojala osnova sumnje da su izvršile djela “krijumčarenje ljudi” i 32 osobe za koje je postojala osnova sumnje da su izvršile djelo “organiziranje grupe ili udruženja za počinjenje krivičnog djela krijumčarenje migranata” .

Pod osnovama sumnje da su izvršili djela krijumčarenja ljudi najveći broj prijava podnesen je protiv državljana BiH.

Nerješavanje krize dovodi do nehumanog odnosa prema migrantima

Kamp u mjestu Blažuj kod Sarajeva. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR

U dijelu Informacije o izazovima upravljanja migracijama se navodi da se od posljednjeg kvartala 2017. godine BiH suočava s povećanim nezakonitim ulaskom migranata na njenu teritoriju. Od tada, zabilježeni priliv migranata predstavlja izazov za sve razine vlasti u BiH.

Bosna i Hercegovina ne može sama spriječiti dolazak migranata na svoju teritoriju, stoji u Informaciji, i u sadašnjim migracijama je ovisna od migracijskih kretanja na zapadnobalkanskoj i istočnomediteranskoj ruti.

“Takva situacija ograničava mogućnost potpune kontrole nezakonitog kretanja migranata i zato je potrebno da BiH prvenstveno radi na jačanju vlastitih kapaciteta u oblasti migracija. lako je početni diskurs prema migracijama bio humanitarnog karaktera, isti sve više dobiva sigurnosni karakter”, navodi se u Informaciji.

Ovi izazovi, prem Informaciji, nastaju iz složene političke situacije u državi, “što značajno otežava rad mjerodavnih tijela”.

Kako se navodi, upravljanje nezakonitim migracijama je i političko pitanje oko kojeg postoje podjele u BiH. Nosioci vlasti u Republici Srpskoj i u kantonima s hrvatskom većinom ne žele prihvatiti migracijske krize i učestvovati u ravnopravnoj raspodjeli migranata na cijeloj teritoriji zemlje, istaknuto je.

Dodaje se i da kantoni s bošnjačkom većinom trpe najveći teret i suočavaju se s prilivom velikog broja migranata.

“Ukoliko se ne postigne politički dogovor za upravljanje međuovisnošću politika i odluka različitih razina vlasti u BiH, te efikasan odgovor na prilike i izazove u kriznoj situaciji, dogovor koji može garantirati sigurnost za građane BiH, kao i humane uvjete za migrante, dovest će do daljnjih političkih eskalacija u vezi upravljanja nezakonitim migracijama, te još dodatno zakomplicirati migracijsku situaciju kako na humanitarnom, tako i na sigurnosnom planu”, stoji u Informaciji.