Valentin Inzko. Foto: EPA/FEHIM DEMIR
Inzko je zahtijevao da se ukinu povelje dodijeljene, između ostalih, bivšim predsjednicima Republike Srpske, Radovanu Karadžiću i Biljani Plavšić te bivšem predsjedniku Skupštine Momčilu Krajišniku koji je preminuo prošle godine.
„Zastupnici su propustili historijsku šansu da prošlost ostave iza sebe i da buduće generacije povedu u bolju i sigurniju budućnost. Umjesto toga, odlučili su da potvrde poveznicu najvišeg zakonodavnog tijela u Republici Srpskoj sa osuđenim ratnim zločincima. Izabrali su da ne prekinu vezu sa prošlošću zamrljanom djelima koja su počinili nosioci tih odlikovanja“, poručio je Inzko.
Prema njegovim riječima, „suočavanje sa prošlošću je od fundamentalnog značaja za postkonfliktna društva“. Smatra i kako „zdravo društvo nije moguće graditi na lošim, lažnim temeljima, na glorifikaciji pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca“.
„Nažalost, jučerašnjim usvajanjem zaključaka, kojima se odbacuje zahtjev visokog predstavnika o poništenju dodijeljenih odlikovanja pravomoćno osuđenim ratnim zločincima veliki je korak vladajuće skupštinske većine u pogrešnom smjeru. Veličanjem ratnih zločina krše se univerzalni civilizacijski standardi te blokira put u evropsku porodicu“, ukazuje Inzko.
Sa žaljenjem je konstatirao i da je skupštinska većina, „dajući eksplicitnu podršku odluci Organizacionog odbora koji je dodijelio odlikovanja osuđenim ratnim zločincima, izabrala put blokade evropskih integracija“.
O tome koji su mu eventualno naredni potezi, te što može učiniti nakon odbacivanja njegovog zahtjeva, visoki predstavnik se suzdržao od komentiranja.
Entitetski zastupnici nisu raspravljali o spomenutim zaključcima, nego su samo o njima glasali – bez prisustva opozicije i zastupnika bošnjačkog naroda.
Dan kasnije oglasila se i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, osudivši odluku entitetskih zastupnika. Smatraju kako „retrogradne rasprave nastale sredinom 1990-ih godina neće Bosni i Hercegovini, kao niti ijednom njezinom građaninu, donijeti obećavajuću budućnost“.
Prema stajalištu američke Ambasade, „pozitivna promjena za sve konstitutivne narode i sve građane bio bi fokus na temeljne ekonomske reforme, promjene koje bi donijele manje diskriminatorne izbore, više transparentnosti i konkretnih koraka u poboljšanju integriteta pravosuđa te borba s endemskom korupcijom koja vuče zemlju unatrag“.
„Akcije ili prijetnje disolucijom Bosne i Hercegovine su antidejtonske i nose potencijalne posljedice“, navodi se u reakciji objavljenoj na Twitter profilu Ambasade SAD-a.
„Svaki napor koji ima za cilj disoluciju Bosne i Hercegovine je neprihvatljiv, ali i nekompatibilan s Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH“, dodaju američki diplomati podsjećajući kako ti akti bilo kojem entitetu ne nude pravo na odcjepljenje.
Navodi se i kako SAD ostaje snažno privržen Bosni i Hercegovini koju vide kao demokratsku, multietničku, suverenu i nezavisnu državu čiji su teritorijalni integritet i budućnost najbolje zajamčeni u okviru euroatlantske zajednice.
U međuvremenu je uslijedila još jedna reakcija Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji je upozorio kako će „Republika Srpska donijeti svoje odluke ukoliko visoki predstavnik Valentin Inzko … upotrijebi bilo kakva svoja ovlaštenja koja su nezakonita“.
„Tada mu neće pomoći ni Borell. Neka obavijesti koga hoće“, rekao je Dodik, aludirajući na visokog predstavnika Europske unije za vanjsku politiku i sigurnosti.
Visoki predstavnik Valentin Inzko je početkom godine predsjedniku entitetskog parlamenta Republike Srpske Nedeljku Čubriloviću i predsjednicima svih zastupničkih klubova dao rok od tri mjeseca da ponište povelje osuđenima za ratne zločine. Naveo je kako je neprihvatljivo veličanje ratnih zločinaca, kao i da to vrijeđa preživjele i šteti sjećanju na žrtve.
