Indeks percepcije korupcije: BiH ponovo nazadovala, pandemija ogolila lice korupcije
Indeks percepcije korupcije za 2020. godinu. Foto: Transparency International
“Konstatujući pad BiH za 11 mjesta, Indeks BiH rangira na 111. mjesto od 180 država, sa ocjenom 35, što je ujedno i najlošija ocjena od 2012., kada je BiH bila rangirana na 72. mjestu sa ocjenom 42”, objavio je Transparency International u BiH.
Prema CPI-u, BiH je najlošije pozicionirana država u regionu Zapadnog Balkana i dijeli mjesto sa Sjevernom Makedonijom. Od zemalja regiona, najbolje je pozicionirana Slovenija sa ocjenom 60, iza nje su Hrvatska, Crna Gora, Srbija i Kosovo.
“BiH nema adekvatnu politiku ni strategiju za borbu protiv korupcije, a zakonski okvir već godinama čeka na potpunu i sveobuhvatnu rekonstrukciju, što nedvosmisleno naglašava i Evropska komisija među 14 prioriteta za dobijanje kandidatskog statusa”, navodi se u saopćenju.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pisala je ranije o Zakonu o sukobu interesa koji će se naći pred zastupnicima Doma naroda, a što je jedan od 14 prioriteta za dobijanje kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji.
Transparency ističe kako je period pandemije koronavirusa bio obilježen “netransparentnim i nerazjašnjenim nabavkama medicinske opreme”, te da su institucije, “paralizovane korupcijom”, prioritet stavile na “pljačku javnih sredstava, nauštrb osiguranja adekvatne zdravstvene zaštite”.
Za taj, ali i druge slučajeve korupcije, TI navodi da trag vodi do samog vrha vlasti, a da nijedan slučaj nije dobio epilog, što je dodatno urušilo “ionako gotovo nepostojeći kredibilitet pravosuđa i povjerenje javnosti”.
BIRN BiH je ranije pisao o nepovjerenju javnosti i ugroženom kredibilitetu pravosuđa nakon objavljenog izvještaja o ispunjavanju antikorupcijskih preporuka u BiH prema kojem BiH nije ispunila preporuke koje je ranije dala Grupa država u borbi protiv korupcije Vijeća Evrope (GRECO).
GRECO je procijenio kako nijedna od 15 preporuka nije provedena na zadovoljavajući način, pri čemu su neke potpuno neprovedene, ocjenjujući da je nivo usklađenosti s preporukama “globalno nezadovoljavajući”.
Transparency ističe da je pravosuđe, umjesto beskompromisnog doprinosa rješavanju problema korupcije, postalo gorući i najveći problem bosanskohercegovačkog društva, što zahtijeva hitnu i dubinsku reformu.
“Odsustvo napretka i direktne blokade unapređenja zakonskog okvira za sprečavanje sukoba interesa, finansiranja političkih partija, zaštite ‘zviždača’, javnih nabavki, samo potvrđuje potpunu zarobljenost države i institucionalnog okvira”, navodi Transparency, dodajući da su tokom prošle izborne kampanje dokumentovali više od 2.500 primjera otvorene zloupotrebe javnih resursa u kampanji.
Tokom 2020. godine Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) vodila je dva disciplinska postupka protiv zaštićenog prijavitelja korupcije Emira Mešića nakon što je o svojoj prijavi nepravilnosti govorio za BIRN BiH. Jedan od postupaka, o čemu je BIRN BiH ranije pisao, završio je prvostepenim rješenjem o otpuštanju Mešića.
Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora Transparency Internationala u BiH, na prezentaciji Indeksa je naglasio da pandemija koronavirusa i ekonomska kriza koja se javlja kao posljedica pandemije, u kombinaciji sa sve većim pogoršanjem nivoa korupcije, mogu stvoriti “vrlo zapaljivu smjesu koja BiH može uvesti u fazu visokog rizika od potpune paralize funkcionisanja institucija”.
“U takvom kontekstu, sistematsko kršenje ljudskih prava, egzistencijalna neizvjesnost građana, kao i sama životna ugroženost zbog neadekvatne reakcije vlasti na zaštiti zdravlja stanovništva mogu voditi ka eskalaciji gnjeva među građanima”, istakao je Blagovčanin.
Transparency International smatra da su političke partije ključni protagonist zarobljavanja države, te da su ovladali javnim sektorom koristeći ga u lične ciljeve nauštrb javnog interesa.
