Građani koji zbog izolacije nisu mogli glasati još bez odgovora nadležnih

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR

Matea Mavrak kaže da na adresu njene mame, iako je uredno prijavljena na birački spisak putem mobilnog tima, niko nije došao na dan izbora.

“Mojoj je mami, u izolaciji, preko telefona rečeno: ‘Gospođo, ne znamo hoćemo li stići, strašna je gužva na terenu’”, kaže ona.

Ona smatra da su članovi mobilnih timova radili svoj dio posla, ali da organizacija njihovog rada nije bila odgovarajuća i da su zbog papirologije radili sporo.

“Nisu stigli na sve adrese. Na adresu moje mame niko nije došao. Dva prava na glas time su oduzeta”, kaže Mavrak.

Prema podacima CIK-a, za glasanje putem mobilnog tima bilo je prijavljeno više od 17.000 osoba u BiH. Ove godine je omogućeno i osobama pozitivnim na koronavirus ili onima koji imaju rješenje o izolaciji ili su na bolničkom liječenju da glasaju putem mobilnih timova.

Maksida Pirić iz CIK-a kaže da su primili “manji broj prigovora birača” koji tvrde da im je bilo odobreno da glasaju putem posebnog mobilnog tima, ali da im taj mobilni tim nije došao na adresu.

Dodaje da su lokalne izborne komisije imale obavezu prijema i obrade zahtjeva za glasanje putem mobilnih timova i da će članovi CIK-a donijeti odluke o prigovorima na jednoj od narednih sjednica.

Mobilni timovi, koji su u svom sastavu morali imati najmanje jednog zdravstvenog radnika i u kojem je najmanje jedan član morao nositi zaštitnu opremu, nisu ulazili u stanove i kuće glasača.

Prigovori na proces

Da bi glasali putem mobilnih timova, glasači su morali 72 sata prije izbornog dana dostaviti komisiji zahtjev za glasanje ili ako im je u međuvremenu dijagnosticiran koronavirus, zahtjev se, prema pravilniku, mogao dostaviti i na dan izbora.

Osoba koja je anonimno podijelila svoje iskustvo s BIRN-om BiH kaže da je 12. novembra saznala da je pozitivna na koronavirus, te se odmah javila Općinskoj izbornoj komisiji (OIK), koja joj je odgovorila da bez slike nalaza ili rješenja ne mogu učiniti ništa.

“Odgovorim im da ću ujutro tek moći doći do slike nalaza jer smo svi u samoizolaciji. Dobijem seen i to je to”, kaže ona.

Sutradan je, kaže, poslala svoj nalaz OIK-u na Viber, ali joj niko nije odgovorio, zatim ih je kontaktirala potem telefona, na šta su je opet preusmjerili da podatke pošalje putem Vibera.

Kako kaže, na obje poruke “nije dobila ni seen“.

Tri dana poslije, 15. novembra, dobila je SMS poruku, da ne ispunjava uslove za dolazak mobilnog tima.

“Nazovem CIK, pitam njih otkud sad ovo. Piše da je zadnji rok za dostavu nalaza bio u devet sati, a ja poslala u petak i ni seen nisam dobila. Tražili su da im pošaljem mail sa svim snimcima ekrana, što sam i uradila. Kasnije mi kažu da sam zakasnila s prijavom jer ako sam 12. dobila rezultate nalaza, 12. sam im trebala poslati sliku da bih ispunila uslove, 13. je već bilo kasno”, kaže ona.

Svoju građansku dužnost zbog problema s glasanjem građana koji se nalaze u drugoj općini, o čemu je BIRN BiH pisao ranije, nisu ispunili Irma Džemidžić i njen muž.

Ona kaže da su dva dana prije izbora, trebali “izaći iz izolacije”, ali nije mogla stupiti u kontakt s doktoricom koja bi im “zatvorila izolaciju”, a sutradan, kada su stupili u kontakt, rečeno joj je da se vikendom ne može otvoriti niti zatvoriti izolacija.

Ona kaže da u vrijeme izolacije nisu bili na adresi na kojoj su prijavljeni – nalazili su se u drugoj općini, ali da su to prijavili u svoj dom zdravlja. Iz CIK-a im je rečeno da mobilni tim ne može doći u drugu općinu.

“Tako da, nismo mogli otići na svoju adresu jer smo javili da ćemo u izolaciji biti na drugoj adresi, a nisu nam mogli doći na tu drugu adresu”, kaže Džemidžić, koja u konačnici nije glasala.

Koalicija “Pod lupom” je zaprimila desetine poziva građana i građanki koji nisu mogli ostvariti svoje biračko pravo, kaže koordinatorica za javne politike ove koalicije Jelena Tanasković-Mićanović. Ona kaže da iako su ovogodišnji izbori održavani u specifičnim uslovima, nije prihvatljivo da se bilo kome oduzima biračko pravo, naročito jer je isto Ustavom i zakonom zagarantovano, te da je važno da nadležne institucije utvrde odgovornost za ove propuste.

“Izborne komisije bi trebale ispitati sve ove slučajeve, upoznati smo da je dio ovih građana podnosio prigovore na izborni dan i dan poslije, te utvrditi okolnosti i razloge zašto mobilni timovi nisu došli do birača”, kaže Tanasković-Mićanović.

Ona objašnjava da se najčešće radilo o prijavama vezanim ili za registrovanje za glasanje putem mobilnog tima jer građani nisu na vrijeme dobili ili nalaze ili rješenja o izolaciji od nadležnih organa – što je preduslov da se u zadatim rokovima prijave, ili nedolazak tima na adrese uredno registrovanih birača, čime im je uskraćeno biračko pravo.