Ponedjeljak, 27 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Učionica beogradske osnovne škole Duško Radović u avgustu. Foto: EPA-EFE/Andrej Čukić.

Fond za humanitarno pravo (FHP) u svojoj najnovijoj publikaciji objavljenoj u ponedeljak ističe da lekcije o ratovima iz 1990-ih u bivšoj Jugoslaviji treba temeljiti na činjenicama koje je utvrdio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i da treba da budu nepristrasne.

FHP u svom Predlogu praktične politike ističe da su istraživanja pokazala da učenicima u Srbiji školski udžbenici trenutno nude jednostran pogled na jugoslovenske ratove.

„Ratni zločini počinjeni tokom 1990-ih u udžbenicima su prikazani površno i pristrasno, uz selektivno biranje informacija koje će prikazati srpsku naciju kao jedinu i najveću žrtvu oružanih sukoba. U isto vreme, udžbenici uglavnom zanemaruju stradanja drugih etničkih grupa i odgovornost pripadnika srpskih snaga za njihova stradanja“, kaže se u Predlogu praktične politike FHP-a.

Dodaje se da programe nastave istorije za osnovnu i srednju školu treba sačiniti na osnovu „sudski utvrđenih činjenica i dokumenata“ dostupnih u arhivama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i njegovog naslednika, Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.

To treba da obezbedi „uravnotežen prikaz ratnih zločina počinjenih tokom ratova iz devedesetih, koji kritički obrađuje zločine srpskih oružanih i policijskih snaga i multiperspektivni pristup nastavi istorije“, dodaje se u dokumentu.

U školama u Srbiji o raspadu Jugoslavije uči se u osmom razredu osnovne škole i u trećem ili četvrtom razredu srednje škole, u zavisnosti od vrste škole.

„Nastavni program sadrži nekoliko tema koje se tiču raspada Jugoslavije: „Građanski rat i stvaranje novih država“, „Ratni zločini“, „Stradanje civilnog stanovništva“, „NATO agresija na SRJ“ i „Posledice ratova“. Iako ostavlja nešto prostora za diskusiju o ratnim zločinima, plan propušta priliku da pruži dalje smernice nastavnicima“, naglašava se u dokumentu.

Ističe se da nastavni program istorije za srednje škole „sledi veoma sličan obrazac”.

„Kada se u lekciji obrađuju ljudski gubici, kršenja ljudskih prava i ratni zločini, ne precizira se ko su bile žrtve tih događaja („Etničko čišćenje”), ili se samo govori o zločinima protiv etničkih Srba („Etničko čišćenje”, „Bljesak”, „Oluja”), bez navođenja zločina u kojima su stradali pripadnici drugih etničkih grupa”, stoji u dokumentu.

„Taj fokus na srpske žrtve dostiže kulminaciju u jednoj od preporučenih aktivnosti za nastavnike, u okviru koje se kaže da nastavnik ‘osuđuje ubistva i likvidacije Srba na KiM koja ne prestaju do današnjeg dana, a koji su, navodno, zaštićeni sporazumima koji u praksi ne važe’“, dodaje se u Predlogu praktične politike FHP-a.

    Najčitanije
    Saznajte više
    Izvršni direktor BIRN Cran Gora, Vuk Maraš. Foto: BIRN
    Direktoru BIRN-a Crne Gore zabranjen ulazak u Srbiju
    Izvršnom direktoru BIRN-a Crne Gore Vuku Marašu zabranjen je ulazak u Srbiju, kao dio odgovora zvaničnog Beograda na odluku crnogorskih vlasti da zabrane ulazak u Crnu Goru vlasniku i glavnom uredniku televizije Informer Draganu J. Vučićeviću.
    Plaćeni narativi iz regiona ciljaju publiku u Crnoj Gori
    Analiza BIRN-a pokazala da regionalne stranice koriste Facebook i Instagram oglase za promociju proruskih, nacionalističkih i političkih sadržaja u Crnoj Gori, dok pojedine sponzorisane objave nemaju jasne podataka o platiocu.