Njemačka je šestomjesečno predsjedavanje Evropskom unijom preuzela u julu ove godine, a Schütz kaže da ta zemlja želi vidjeti “novi zamah” u odnosima između Unije i Zapadnog Balkana.

Ovo je uslijedilo nakon odluke Evropske unije da otvori razgovore o pridruživanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, kao i značajnog paketa solidarnosti vrijednog 3,3 milijarde eura dogovorenog za ovu regiju kako bi se ublažile posljedice pandemije koronavirusa.

“Želimo održati takvu pozitivnu dinamiku. To prije svega znači da se nastavi priprema terena za pristupne razgovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom finaliziranjem pregovaračkih okvira. Naš je cilj da održimo prvu međuvladinu konferenciju sa Sjevernom Makedonijom, i ukoliko se ispune uvjeti, također i s Albanijom, tokom našeg predsjedavanja Vijećem”, objašnjava Schütz.

U intervjuu za BIRN, ova iskusna diplomatkinja, koja je bila u službi u Izraelu, Ukrajini, Rusiji i Albaniji prije nego što je postala direktorica za Zapadni Balkan u Berlinu, kaže da se Njemačka nada da će nastaviti razgovore o pridruživanju sa Srbijom i Crnom Gorom, nastaviti provoditi prioritete EU za Bosnu i Hercegovinu i obnoviti obustavljeni dijalog na relaciji Kosovo–Srbija.

“Zahvaljujući naporima koje je poduzeo specijalni predstavnik EU Miroslav Lajčak, te podršci Njemačke i Francuske, dijalog pod vodstvom Evropske unije [između Beograda i Prištine] napokon je ponovo uspostavljen 12. jula, nakon prekida prije 20 mjeseci”, podsjeća ona.

“Vidimo hitnu potrebu napretka u tom dijalogu, jer neriješena situacija usporava obje zemlje i ometa prijeko potrebnu regionalnu suradnju na cijelom Zapadnom Balkanu”, dodaje.

“Sveobuhvatan sporazum koji omogućuje realizaciju evropske perspektive u interesu je i Kosova i Srbije, kao i regiona u cjelini. Taj sporazum bi također trebao donijeti veću stabilnost u regionu. Kao što je dobro poznato, mi ne vjerujemo da bi nove granice ili zamjena teritorija doprinijele takvom održivom rješenju”, objašnjava Schütz govoreći o poznatom njemačkom protivljenju razmjeni teritorija kao konačnom rješenju.

Berlin, koji se u regionu često posmatra kao ključni donositelj odluka u vezi sa evropskim težnjama takozvane “šestice Zapadnog Balkana”, također planira da se u narednim mjesecima fokusira na demografiju i migracije.

U potrazi za boljim zaposlenjem, svake godine sve više državljana balkanskih zemalja odlazi u Njemačku. Zadnji podaci iz Statističkog ureda Njemačke kažu da je prošle godine 237.755 državljana Srbije, 232.075 osoba s Kosova i 203.265 iz Bosne i Hercegovine živjelo u Njemačkoj. Mnogi pronalaze posao u njemačkom zdravstvenom sektoru.

Ali Schütz navodi da je to kretanje također problematično. “Iako Njemačka i druge zemlje na taj način dobijaju dobro obučene profesionalce, u njihovim domovinama ostaju trajne praznine, i to ne samo u zdravstvenom sektoru”, naglašava ona.

“Razlozi za odlazak nisu samo ekonomske prirode – oni se također tiču i dugotrajnih nedostataka u oblasti vladavine prava, nemeritokracijskih imenovanja i korupcije. S obzirom da većina građana iz regiona emigrira u zemlje EU, mislimo da je važno tražiti koncepte koji bi ublažili negativne posljedice i iskoristili aspekte gdje svi dobijaju – i zemlje Zapadnog Balkana i EU.

“S tim ciljem, planiramo održati konferenciju sa zemljama Zapadnog Balkana tokom našeg predsjedavanja Vijećem”, najavljuje Schütz.

Berlin pažljivo motri BiH

Reforme izbora i vladavina prava su također zadatak koji leži pred Bosnom i Hercegovinom, koja još uvijek nema status kandidata za članstvo u EU.

“Potrebno je obratiti posebnu pažnju na novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, jer ta institucija ima ključnu ulogu za cijeli pravosudni sistem Bosne i Hercegovine”, kaže ona.

“Potrebno je bez odlaganja vratiti povjerenje javnosti u tu instituciju i potrebno je provesti sve neophodne mjere. S obzirom da je vladavina prava u središtu procesa priključenja Evropskoj uniji, Njemačka će, skupa s Delegacijom EU u Bosni i Hercegovini i drugim državama sličnih stavova, nastaviti podržavati ovu zemlju na njenom putu reforme.

“Još jedan veoma važan aspekt 14 prioriteta koje je Evropska komisija iznijela u svom Mišljenju o prijavi Bosne i Hercegovine za članstvo jeste održavanje izbora. Pozdravljamo činjenicu da se napokon mogu održati lokalni izbori u Mostaru. Očekujemo da će političke snage učiniti sve što je potrebno da se izbori održe kako je planirano, i u tom kontekstu pozdravljamo činjenicu da je napokon dogovoren državni budžet. To je neophodno za put Bosne i Hercegovine ka EU i realizaciju legitimne težnje javnosti da ta država postane članica Unije.

“Pored toga, političari bi trebali početi da implementiraju neizvršene presude Evropskog suda za ljudska prava (naprimjer ‘Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine’) i sprovode preporuke ODIHR-a i Venecijanske komisije kako bi se Izborni zakon uskladio sa evropskim standardima”, dodaje ona. [ODIHR je OSCE-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava.]

Prema Susanne Schütz, još jedna oblast koja zahtijeva poboljšanje jeste politika za izbjeglice i azil. BiH se bori s velikim brojem ljudi, uglavnom s Bliskog istoka i iz Afrike, koji prolaze kroz tu zemlju na putu ka Evropskoj uniji. Mnogi od njih žive u lošim uvjetima u pretrpanim kampovima, sa ograničenim pristupom pravnoj pomoći.

“Neophodno je da svi nadležni akteri u Bosni i Hercegovini preuzmu odgovornost za odlučnu akciju da se olakšaju okolnosti za izbjeglice i migrante, time poboljšavajući situaciju za sve dijelove društva”, kaže ona.

BiH bi trebala “profesionalizirati svoj sistem za azil” tako da oni koji ispunjavaju uvjete za zaštitu mogu lako podnijeti prijavu i dobiti neophodni status. Istovremeno, važno je za BiH i druge zemlje Zapadnog Balkana da pojačaju napore na zaključivanju sporazuma o ponovnom prihvatu sa zemljama porijekla.

“Posljednji zaključci Vijeća Evropske unije o jačanju suradnje s partnerima sa Zapadnog Balkana u oblasti migracija i sigurnosti predstavljaju dobru osnovu da dalje razvijamo naše zajedničke napore i efikasnije ovladamo zajedničkim izazovom migratornog priliva”, kaže ona.

Podrška vitalnim procesima pomirenja

Pomirenje je i dalje važan zadatak za regiju i temelj pozitivnog razvoja i napretka na putu ka EU, podvlači Schütz.

Njemačka vlada će nastaviti da podržava takve napore, posebno Inicijativu za REKOM, odnosno regionalnu komisiju zaduženu da utvrdi činjenice o svim žrtvama ratnih zločina i drugih ozbiljnih kršenja prava u bivšoj Jugoslaviji.

Ona će također zahtijevati suradnju kosovskih vlasti sa Specijalnim vijećima za Kosovo sa sjedištem u Haagu, uspostavljenim da bi sudila pripadnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) zbog navodnih zlostavljanja i ratnih zločina počinjenih u ratu za nezavisnost od Srbije.

“Istraživanje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti je sastavni dio opredjeljenja Kosova za vladavinu prava. Ne može postojati trajni mir u društvu bez pravde”, kaže ona odlučno.

“Njemačka čvrsto vjeruje da je borba protiv nekažnjivosti kroz nacionalne i međunarodne krivične sudove dio odgovorne pravne i vanjske politike. Skupa sa Evropskom unijom, Kosovo je poduzelo ovaj važan korak u tom pravcu kroz osnivanje Specijalnih vijeća za Kosovo, u skladu s kosovskim zakonom, čiji rad Njemačka podržava kao dio općeg napora za rješavanje zločina počinjenih tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji.”

Komentirajući česte pritužbe na Kosovu da Specijalna vijeća sude čitavoj naciji, ona dodaje: “Specijalna vijeća samo istražuju navodne zločine pojedinaca i ne osuđuju unaprijed cijelu zemlju ili njen narod.”

Njena zemlja također podržava tijelo Evropske unije za vladavinu prava – EULEX, za koji Schütz tvrdi da je od ključne važnosti za omogućavanje rada Specijalnih vijeća.

“Od 2008. godine Misija je podržala uspostavu policije, carine i jedinica pogranične kontrole. To predstavlja stvarno poboljšanje za građane Kosova kao neophodni preduvjet za održivu stabilnost. EULEX također doprinosi međunarodnim naporima za pružanje sigurnosti kao ‘sekundarni odgovor’ sa svojim policijskim jedinicama”, kaže ona.

Napredak Srbije i Kosova zavisi od njih

Pogledi i Kosova i Srbije upereni su u Berlin u narednim mjesecima, jer Njemačka predsjedava Evropskom unijom. Ali Schütz ostaje čvrsto pri stavu da neće biti ublažavanja uslova povezanih s vladavinom prava.

“Svjesni smo velikih frustracija na Kosovu uzrokovanih činjenicom da je liberalizacija viznog režima još uvijek na čekanju”, kaže ona.

“Vidimo potrebu da se postigne napredak u ovom važnom pitanju, koje je veoma relevantno za odnose između Evropske unije i Kosova, a također i za ekonomiju Kosova. Međutim, kako bismo uvjerili preostale skeptike u EU, bit će veoma važno da kosovska vlada uradi svoj dio posla. To prije svega znači jasnu opredijeljenost za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala i jačanje vladavine prava”, objašnjava ona.

Njihov sjeverni susjed Srbija još nije otvorila nijedno novo EU poglavlje, što mnogi vide kao odraz slabog napretka ove zemlje u procesu reformi i rastućih autoritarnih tendencija. Njemačka pozdravlja strateški izbor Srbije za članstvo u EU, ali još uvijek čeka na reforme, kaže Schütz.

“Na svom putu ka EU, Srbija je već napravila važan napredak i otvorila više od pola svih pregovaračkih poglavlja, tačnije 18 od 35”, navodi ona.

“Međutim, mi dajemo središnju ulogu napretku u ključnoj oblasti vladavine prava, kojom se bave poglavlja 23 i 24, kao i normalizaciji s Kosovom. Neslužbeni dokument Evropske komisije iz juna o trenutnim rezultatima u vezi s poglavljima 23 i 24 za Srbiju jasno opisuje manjkavosti i identificira područja gdje još treba napraviti značajan napredak – treba nam jača politička opredijeljenost za vladavinu prava, posebno nezavisnost pravosuđa, kao i za slobodu medija”, kaže ona.

“Važno je da Srbija ubrza borbu protiv korupcije, posebno na visokom nivou. Kako bi se otvorila naredna poglavlja, mora postojati napredak na ovim poljima”, dodaje Schütz.

Odgovarajući na tvrdnje da junski parlamentarni izbori u Srbiji nisu bili slobodni jer ih je većina opozicionih partija bojkotirala, Schütz kaže da je “EU spremna da pruži odgovarajuću pomoć” po pitanju žalbi. Ali, ona navodi da posredovanje “ima smisla samo ako su i opozicija i vlada voljne odigrati aktivnu ulogu u pronalasku rješenja prihvatljivog za obje strane”.

Reforme pravosuđa u središtu albanskog procesa proširenja

Tirana. Izvor: Wikimedia, CC

Reforme pravosudnog sistema, kao i reforma izbornog zakona, identificirane su od Njemačke i Evropske unije kao prioriteti za Albaniju, kaže ona.

“Od ustavnih promjena u 2016. godini vidimo da pravosudna reforma, uključujući i provjeru svih sudija i tužitelja, predstavlja veliki izazov”, dodaje ona.

“To je dug i kompliciran proces, koji je također privremeno doveo i do djelimične nefunkcionalnosti pravosuđa. Međutim, uvjereni smo da taj krucijalni proces nema alternative. Kada se jednom završi, vladavina prava će biti ojačana u Albaniji na dobrobit albanskog naroda”, navodi ona dalje.

Njemačka također posmatra izborne reforme u toj zemlji, kao i razvoj situacije oko novog zakonodavstva o medijima koje vlada vidi kao način da regulira online prostor, ali to kritičari često vide kao pokušaj ograničavanja medijskih sloboda.

“Sloboda medija je veoma važna tema za njemačku vladu općenito, a naravno i tokom našeg predsjedavanja Vijećem”, kaže Schütz.

“Slobodni i nezavisni mediji su okosnica svake žive demokratije. Stoga su slobode štampe i medija također veoma važne u procesu pridruživanja.

“Novi zakon o medijima u Albaniji još uvijek ne odražava najbolje međunarodne standarde i prakse”, upozorava ona.

“Na nedavno mišljenje Venecijanske komisije gledamo kao na adekvatnu smjernicu za sadašnje napore unutar albanskog parlamenta da poboljša taj zakon, posebno u smislu definicije njegove domene, proporcionalnosti kazni i nezavisnosti AMA-e [Tijelo za audio-vizuelne medije, čiji je zadatak praćenje planiranih izmjena].

“Posljednji privremeni izvještaj Evropske komisije s pravom je prozvao zakon zbog nedostataka u određenim područjima i jer nije u potpunosti usklađen sa standardima i najboljim praksama Evropske unije u smislu slobode štampe i medija. Poboljšanje zakona u tim aspektima bio bi ohrabrujući korak na putu Albanije ka Evropskoj uniji”, kaže ona.

“Proces priključenja daje smjernice: Poglavlje 23 o pravosuđu i temeljnim pravima, koja uključuju slobodu medija, predstavlja važan stub tog procesa. Kao jedno od dva temeljna poglavlja, ono će odrediti tempo kojim će se zemlje Zapadnog Balkana približavati Evropskoj uniji”, zaključuje Schütz.

Crna Gora podstaknuta da riješi krizu sa Crkvom

Protesti u Podgorici. Izvor: BIRN/Samir Kajošević

Govoreći o Crnoj Gori, najmanjoj ali, u smislu procesa priključenja Evropskoj uniji, najnaprednijoj zemlji u regionu, koja trenutno prolazi kroz unutrašnju krizu u odnosima sa svojom najvećom vjerskom zajednicom – Srpskom pravoslavnom crkvom, Schütz kaže da se Njemačka nada da će dvije strane postići konsenzus o žestoko osporavanom zakonu o religiji.

“Pozdravljamo činjenicu da su Vlada Crne Gore i Srpska pravoslavna crkva započele dijalog o Zakonu o vjerskim slobodama i nadamo se, nakon što su razgovori morali biti odgođeni na neko vrijeme zbog pandemije COVID-a 19, da će sada uskoro postići konsenzus o daljim koracima”, kaže ona.

Govori da joj je žao što Crkva nije bila voljna udovoljiti zadnjem prijedlogu crnogorske vlade.

“Podstičemo Srpsku pravoslavnu crkvu i Vladu Crne Gore da se vrate za pregovarački sto kako bi pronašle rješenje za gore spomenuto pitanje, kao i za odgovarajuću registraciju Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Obje strane moraju doprinijeti takvom rješenju. U protivnom, pribjegavanje sudskom postupku bi moglo biti izvediva mogućnost, gdje bi Evropski sud za ljudska prava imao ulogu žalbenog suda zadnjeg stepena”, dodaje ona.

Preostali sporovi u regionu – uključujući i onaj između Sjeverne Makedonije i Bugarske koji ometa evropske izglede druge zemlje – trebali bi biti razriješeni u duhu dobrosusjedskih odnosa, prema riječima Susanne Schütz.

“Nacrt pregovaračkog okvira koji je predložila Evropska komisija 1. jula naglašava opredijeljenost za dobrosusjedske odnose i bližu regionalnu suradnju, kao i važnost postizanja opipljivih rezultata i primjene bilateralnih sporazuma u dobroj vjeri, uključujući Prespanski sporazum s Grčkom i Ugovor o dobrosusjedskim odnosima s Bugarskom.

“Što se tiče Ugovora s Bugarskom, mislim da formula dogovorena od premijera [Zorana] Zaeva i [Bojka] Borisova, prema kome bi historiju trebalo prepustiti historičarima, ostaje i dalje valjana. Obje zemlje bi trebale razriješiti otvorena pitanja u okviru bilateralnog sporazuma, naprimjer komisija historičara”, kaže ona.

“Nadalje, kopredsjedavanje Berlinskim procesom ove godine je veoma dobra prilika da se premoste bilateralne razlike, dalje produbi suradnja unutar zapadnobalkanske regije, te ojača i proširi bilateralno povjerenje.”

Njemačka namjerava finalizirati pregovaračke okvire i održati prvu međuvladinu konferenciju sa Sjevernom Makedonijom i, ukoliko budu ispunjeni uslovi, također i sa Albanijom tokom svog predsjedavanja Vijećem.

“Radit ćemo intenzivno sa svojim partnerima u EU i sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom na postizanju ovog cilja”, zaključuje Schütz.