Utorak, 13 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Bradina. Izvor: N1

Miroslav Mrkajić već 28 godina traga za ocem, koji je zarobljen na Bradini i odveden u logor “Musala” u Konjicu.

“Prilikom ulaska u sportsku dvoranu je pretučen, te ubijen iz vatrenog oružja i od tada nema ništa”, govori Mrkajić za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), dodajući da mu je i majka bila zatvorena tri dana u istom objektu.

Prema njegovom mišljenju, traženje nestalih osoba iz Bradine trebao bi biti prioritet nakon 28 godina od počinjenja zločina.

“Najveći problem je sporost kao i nezainteresovanost za ove slučajeve. Prioritet svih porodica, ovih što traže nestale, jeste da pronađu svoje najmilije bez obzira o kome se radi, da li je to Srbin, Bošnjak ili Hrvat”, kaže Mrkajić.

Paroh Milan Bužanin navodi da će zbog pandemije koronavirusa ove godine predstavnici vlasti i crkve, kao i predstavnici udruženja i porodice žrtava skromnijim okupljanjem, služenjem liturgije i polaganjem vijenaca na spomen-obilježju odati počast ubijenim i nestalim.

Bužanin navodi da u Bradini danas živi samo dvoje penzionera, te da se ljeti okupi tek nekolicina bivših mještana.

“Samo jednom godišnje na godišnjici se pojave taj dan, da upale svijeće i donesu cvijeće i više ne dolaze u toku godine jer ih je strah da ne sretnu neke od tih ljudi koji su ih maltretirali i pobili njihove bližnje”, kaže paroh, dodajući da pravosudne institucije trebaju više raditi na ovom slučaju, jer već 28 godina niko nije pravosnažno osuđen.

U Sudu BiH za zločine počinjene nad srpskim civilnim stanovništvom na području Konjica u periodu od maja 1992. do maja 1993. godine, a koji obuhvataju i Bradinu, sudi se Esadu Ramiću, Omeru Boriću, Šefiku Nikšiću, Adnanu Alikadiću, Mitku Pirkiću, Redži Baliću, Hamedu Lukomirku, Safaudinu Ćosiću, Muhamedu Cakiću, Ismetu Hebiboviću, Enesu Jahiću, Senadinu Ćibi i Željku Šimunoviću.

Na teret im je stavljeno da su počinili progon ubistvima, silovanjem, zatvaranjem, mučenjima i drugim nečovječnim djelima. Prema optužnici, oni su bili na komandnim funkcijama i pripadnici Opštinskog štaba Teritorijalne odbrane (TO) u Konjicu, Diverzantsko-izviđačkog odreda “Akrepi”, policije i stražari u logoru “Čelebići”.

Sa Ramićem i ostalima je optužen Almir Padalović koji je u oktobru 2019. izdvojen iz predmeta nakon što su vještaci neuropsihijatri zaključili da privremeno nije sposoban da prati suđenje, te je postupak protiv njega u fazi mirovanja. U istom predmetu optužen je i Zdenko Grbavac koji je nedostupan.

Suđenje za zločine u Bradini počelo je 8. maja 2019., a u dosadašnjem dijelu postupka Tužilaštvo je saslušalo nekoliko svjedoka, od kojih su većina bili stanovnici Bradine.

Pred Sudom BiH vodio se i postupak protiv Miralema Macića za zločine počinjene u Bradini, ali je obustavljen nakon što je optuženi preminuo.

Najčitanije
Saznajte više
Poljska Dodiku planira zabraniti ulazak u zemlju
Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, Poljska planira zabraniti ulazak i boravak na prostoru ove zemlje zbog kršenja integriteta Bosne i Hercegovine.
Dosjei Saveza logoraša BiH koji će biti digitalizirani. Foto: Detektor
Trajna zaštita dokaza o logorašima i žrtvama torture kroz digitalizaciju
Savez logoraša Bosne i Hercegovine krenuo je sa skeniranjem blizu 18.000 dosjea logoraša koje su prikupili od 1996. godine, kako bi arhiva koju imaju bila zaštićena i dostupna budućim generacijama, istraživačima i pravosudnim institucijama.
Memić i ostali: Sastanci o gabaritima objekta investitora Malak Group