Stranke bez interesa za borbu protiv korupcije, terorizma i ratnih zločina

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) poslala je na adrese deset najvećih političkih partija u BiH upite u vezi s planovima ovih stranaka – ukoliko dođu na vlast – o tome kako ubrzati rješavanje predmeta ratnih zločina, kako osigurati procesuiranje predmeta korupcije, posebno u sferi javnih nabavki, kao i kakve projekte namjeravaju predložiti u smislu borbe protiv radikalizacije.

Odgovor na upit, ni nakon više poziva, nisu poslali Stranka demokratske akcije (SDA), Demokratska fronta (DF), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, Savez za bolju budućnost (SBB), Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Srpska demokratska stranka (SDS) i Partija demokratskog progresa (PDP).

Jedine stranke koje su poslale odgovore jesu Socijaldemokratska partija (SDP) i Naša stranka iz Federacije BiH te Demokratski narodni savez (DNS) iz Republike Srpske.

Politički analitičari mišljenja su da neodgovaranje na pitanja o suštinskim problemima u vezi s vladavinom zakona predstavljaju “nedopustivu aroganciju”, te su pokazatelj da se većina stranaka ne bavi suštinskim pitanjima.

“Ovi koji nisu odgovorili šalju poruku da im to neće biti u fokusu… Znaju da kad bi tu Pandorinu kutiju otvorili, oni bi najviše stradali”, smatra analitičar Žarko Papić.

Bosanskohercegovačke stranke, u najvećem broju, ne ispunjavaju svoju osnovnu zadaću rješavanja važnih društvenih pitanja i promoviranja novih ideja u cilju općeg napretka, smatra Enes Osmančević, komunikolog i profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli.

“Stranke bi trebalo da razvijaju društvene institucije. Međutim, one to ne rade. Umjesto toga nude bezidejnost, fraze i demagogiju. Vladajuće političke partije nisu zainteresirane za ključna pitanja društva i društvenog razvoja, jer su sebi same cilj”, mišljenja je Osmančević.

Jačanje pravosuđa rješenje za ratne zločine
Pravosudne institucije u BiH suočene su sa zastojem u procesuiranju više stotina otvorenih istraga za ratne zločine.

Prema prijedlogu Revidirane strategije za rad na ovim predmetima – koju Vijeće ministara više mjeseci nije usvojilo – u Tužilaštvu BiH postoji više od 550 neriješenih predmeta ratnih zločina u kojima je imenovano 4.500 poznatih počinilaca, i isto toliko predmeta u kojima nije poznat počinilac. Na sudovima entiteta i Brčko Distrikta je oko 200 predmeta u kojima je poznat počinilac ratnih zločina. Iz vlasti na državnom nivou kažu da sredstva za sve osoblje potrebno za efikasan rad na ovim predmetima nisu osigurana.

U Našoj stranci mišljenja su da nije realno očekivati da se do 2023. godine okonča procesuiranje svih predmeta ratnih zločina, kako to predviđa Revidirana strategija za ratne zločine.

“Na osnovu iskazanih potreba tužilaštava i sudova za jačanjem kapaciteta u ovoj oblasti, treba izdvojiti dodatna sredstva za sudije, tužioce, pomoćno sudsko i tužilačko osoblje, psihološku podršku svjedocima i preživjelima i tehničku podršku za svjedočenja i prikupljanje dokaza van granica BiH. Druga stvar koju ćemo poduzeti jeste da ćemo učiniti sve da se politički utjecaj na sudove, tužilaštva i Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) smanji”, navode iz Naše stranke.

U planu za procesuiranje ratnih zločina, iz SDP-a također naglašavaju jačanje pravosuđa.

“Tražit ćemo da se dodatno jačaju kapaciteti naročito Suda i Tužilaštva BiH, ali i nižih pravosudnih institucija kako bi se ratni zločini efikasnije procesuirali. Smatramo da je posebno nužno uspostaviti jaču saradnju sa susjednim državama i osigurati dostupnost optuženika ili osumnjičenih, pa čak i presuđenih, koji se skrivaju u tim zemljama. Bez toga nema uspostavljanja dobrosusjedskih odnosa u punom obimu. Nijedna zemlja ne smije biti sigurno utočište za ratne zločince, kao što je to danas, nažalost, često slučaj”, poručuju iz SDP-a.

Iz DNS-a ističu kako je, kao preduslov procesuiranja ratnih zločina, potrebno osnovati apelacioni sud na državnom nivou, jer “sadašnja praksa da jedan sud sudi i u prvom i u drugom stepenu nije prihvatljiva i nije pravedna”. Procesuiranje zločina, kako dodaju iz DNS-a, treba biti zasnovano na principu da se “svi zločini tretiraju na jednak način“.

Poziv na primjenu zakona o suzbijanju korupcije
Iznoseći planove poboljšanja borbe protiv korupcije, iz SDP-a navode da je ključna puna primjena Zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji BiH, te Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine.

“Primjena ovih zakona opstruira se od trenutne vlasti već četiri godine, a upravo su ovim zakonima predviđeni potrebni normativni okviri za efikasniju borbu protiv korupcije, naročito takozvane političke korupcije. Zakoni polaze od međunarodnog standarda po kojem je potrebna specijalizacija pravosudnih institucija kako bi se najteži oblici korupcije mogli efikasno suzbijati, jer se na taj način postiže potpuna neovisnost sudova i tužilaštava, te eliminiraju uticaji, prijetnje i zastrašivanja onih koji se trebaju baviti suzbijanjem korupcije”, naglašavaju iz SDP-a.

Iz ove stranke najavljuju i da će podržati reformu krivičnog zakonodavstva u BiH, naročito u segmentu pooštravanja kaznene politike, te usvajanje neophodnih ustavnih izmjena kako bi se onemogućilo zastarijevanje krivičnih djela iz ove oblasti.

Početkom godine BIRN BiH je objavio analizu koja pokazuje da je skoro četvrtina svih optužnica za korupciju i organizirani kriminal prošle godine vraćena na doradu, dok je Državni sud u periodu između 2014. i 2016. u predmetima korupcije, organiziranog i privrednog kriminala donio 323 osuđujuće presude, od kojih je više od pola bilo uslovnih.

U DNS-u kažu da u cilju efikasnije borbe protiv korupcije treba pooštriti kaznenu politiku sudova, kao i osigurati “sadejstvo svih kontrolnih, istražnih, represivnih i pravosudnih organa”.

“Potrebno je zakonski drugačije regulisati ispitivanje porijekla imovine”, navode iz DNS-a.

Ministarstva pravde na svim nivoima vlasti moraju izraditi smjernice kaznene politike za oblast koruptivnih krivičnih djela, smatraju u Našoj stranci.

“Potrebno je skrenuti pažnju na mogućnost izricanja, kao sporedne kazne, i zabrane obavljanja određene funkcije… No, sami sudovi i tužilaštva neće pobijediti korupciju. Neophodno je da se uvedu strožije mjere nadzora nad imovinom imenovanih i izabranih lica, strožija antikoruptivna kontrola zakonodavstva, bolja zaštita za uzbunjivače, planovi integriteta i planovi javnih nabavki za organe javne uprave, te rješavanje sukoba interesa i modernizacija Zakona o slobodi pristupa informacijama”, kažu iz Naše stranke.

Planovi resocijalizacije osuđenika ključni u borbi protiv terorizma
Kada je u pitanju borba protiv terorizma, odnosno resocijalizacija povratnika sa stranih ratišta, a koji su zbog toga odslužili ili su pri kraju odsluženja kazne za to krivično djelo, u SDP-u smatraju da programi resocijalizacije osuđenika u BiH ili ne postoje ili su jako ograničeni.

“Namjera nam je da na nivou BiH usvojimo okvirnu strategiju koja bi postavila određene smjernice, koje bi se onda jedinstveno primjenjivale… Svakako da u sklopu ovoga treba uključiti i neke druge institucije, pa u konkretnom slučaju i predstavnike Islamske zajednice u BiH, koja svakako provodi određene aktivnosti u ovom smislu, ali bi bilo korisno sve te aktivnosti objediniti u jedan sistem”, kažu u SDP-u.

Programi prevencije radikalizacije trebaju postati stalni, naglašavaju iz Naše stranke.

“Mi bismo zahtijevali da entitetski i kantonalni organi nadležni za pitanje socijalne zaštite hitno pristupe izradi programa resocijalizacije osuđenih lica i zatim bismo zahtijevali da ovi organi pozovu ova lica i uz njihov pristanak započnu s programom resocijalizacije gdje bi za one koji se u tome programu ističu, u smislu da svoja iskustva dobrovoljno prenose na mlađe, predvidjeli i određene benefite”, navode iz Naše stranke.

Iz DNS-a ističu da je u smislu borbe protiv terorizma potrebno “strogo zakonodavstvo koje sankcioniše svaki oblik nasilnog djelovanja, kao i efikasne granične, policijske i druge službe bezbjednosti”.

Sud BiH je donio 14 presuda – zbog vrbovanja, boravka i pokušaja odlaska na sirijsko ratište – kojima je ukupno na 44 godine i pet mjeseci zatvora pravosnažno osudio 23 osobe, od kojih su dvije osuđene i za držanje oružja. Preko deset optuženika osuđeno je na jednu godinu zatvora.

Opći izbori u BiH zakazani su za nedjelju, 7. oktobar.