This post is also available in: English
Jozo Radoš, hrvatski član Evropskog parlamenta, rekao je da podržava rezoluciju o Srebrenici i ne razumije otpor Republike Srpske (RS) niti Srbije.
“Rezolucija je priznanje nečega što se u BiH dešavalo. Bez pomirenja nije moguće graditi odnose u BiH”, istaknuo je Radoš.
Cristian Dan Preda, izvjestitelj Evropskog parlamenta za BiH, kazao je da radi na tekstu rezolucije za Srebrenicu i smatra da se na taj način treba odati počast žrtvama.
U julu 1995. godine u Srebrenici je ubijeno oko 8.000 muškaraca i dječaka, a sudskim presudama su ta masovna ubistva okvalifikovana kao genocid. Rezolucijom o Srebrenici želi se odati počast žrtvama.
Evropski parlamentarci su razgovarali sa predstavnicima nevladinih organizacija iz BiH kako bi pomogli da se riješe aktualni problemi s kojima se suočavaju.
Članica Evropskog parlamenta iz Republike Hrvatske, Dubravka Šujica je kazala da je BiH potrebna uspostava istine i da mediji, čija je uloga jako bitna, trebaju objektivno izvještavati. U tom kontekstu, Šujica je rekla da BiH ima punu podršku Hrvatske.
Mirna Buljugić, direktorica Balkanske istraživačke mreže (BIRN) BiH, upoznala je predstavnike Evropskog parlamenta sa ograničenom slobodom izražavanja medija u BiH, napomenuvši da je potrebno uložiti više novca kako bi mediji bili nezavisniji.
“Kako bi mediji prenijeli objektivno ono što se dešava na suđenjima, pravosuđe mora biti transparentnije. Te dvije stvari su povezane. Mi pišemo historiju i naš glas o dešavanjima i činjenicama u vezi s ratnim događanjima je veoma bitan”, kazala je Buljugić, dodavši da se treba više raditi na procesuiranju kriminala i korupcije jer su prisutni u gotovo svim institucijama.
Eduard Kukan, šef Radne grupe Komiteta za vanjske poslove za Zapadni Balkan, naglasio je da se radi pritisak na pravosuđe u BiH, ali i da su jako frustrirani jer “s našim ljudima u parlamentu” nisu uspjeli ništa dogovoriti.
“Vaša zemlja zaostaje za ostalim državama. Mi nemamo dovoljno batina za razgovor s vašim vođama. Pokušavamo se nositi s njima, ali ne biramo ih mi, nego vi. Svaka vlada mora služiti narodu. Mi smo tu da potičemo napredak, ali vaša zemlja mora uraditi te promjene”, kazao je Kukan, istaknuvši da međunarodna zajednica snosi odgovornost za BiH.
Prema njegovim riječima, put BiH ka Evropskoj uniji je zajednički i težak, ali “moramo sarađivati da bi bio brz, i iskoristit ćemo sve prilike da vam pomognemo”.
Dženana Karup-Druško, direktorica Udruženja “Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u BiH”, naglasila je da je uloga civilnog društva i medija jako bitna kada je u pitanju součavanje s prošlošću.
“U BiH postoji nada da se izgrade dobri odnosi prvenstveno zbog generacija koje dolaze. Činjenice i presude su jako važne za izgrađivanje tog odnosa. Haško nasljeđe se mora prihvatiti”, istakla je Karup-Druško.
Dragana Jovanović, predsjednica Asocijacije “Prijateljice Srebrenice”, rekla je da je civilno društvo u RS-u jedina nada i nosilac promjena u ovom entitetu.
“Imamo dosta problema jer radimo u totalitarnom sistemu, i bojim se da će nam to biti uskoro onemogućeno. Neophodno je podržati opstanak organizacija iz RS-a jer je u BiH prisutna centralizacija, uključujući gradove Sarajevo i Banja Luka”, kazala je Jovanović, istaknuvši da je jako visok nivo korupcije i da je neophodno da se uradi nešto po tom planu.
Sastanku sa evropskim parlamentarcima prisustvovali su i predstavnici Pokreta “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, Udruženja “Žena žrtva rata”, Udruženja žrtava i svjedoka genocida, “Majke Srebrenice”, Inicijativa za ljudska prava, studentske organizacije iz Srebrenice, “Viva žene” iz Tuzle, “Medica” iz Zenice, “Nova generacija”, “Oštra nula” i OKC “Abrašević”.
