Intervju – Arben Murtezić: “Težimo strožijim sankcijama”

Murtezić je naveo da se veliki broj prijava odnosi na nezadovoljstvo sudskom ili tužilačkom odlukom, što generalno nije posao Ureda disciplinskog tužioca jer nije riječ o žalbenoj instanci.

Na pitanje da li priliv prijava pokazuje da sudije i tužioci ne obavljaju posao na odgovarajući način, Murtezić je odgovorio da je više riječ o pokazatelju vidljivog sistema za građane da se mogu obratiti i prijaviti. Uz to, dodao je, generalno postoji problem sa efikasnošću pravosuđa, ali se zbog sistemskih problema ne može naći individualna odgovornost sudije ili tužioca.

Također, građani se žale i na zastare predmeta. Kako bi se riješio taj problem, Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH je donijelo instrukciju da se za svaku zastaru mora podnijeti izvještaj ovoj instituciji. Sukladno tome, kako je Murtezić pojasnio, donesena je interna instrukcija prema kojoj se svaki izvještaj o nastupanju zastare krivičnog gonjenja registruje u kancelariji disciplinskog tužioca kao predmet i ispituje se svaka zastara.

“Cilj je da nijedan predmet zastare ne ostane neispitan i da se utrvrdi da li možda postoji individualna odgovornost”, rekao je Murtezić, pojasnivši da nekada do zastare dođe zbog nedostupnosti osumnjičenih ili optuženih osoba.

Do sada je, prema Murteziću, vođeno 16 postupaka u predmetima u kojima je nastupila zastara. Građani se žale i na dužinu postupanja tužilaštava u pojedinim predmetima. Problem je, kako je kazao glavni disciplinski tužilac, što u takvim slučajevima treba ustanoviti koliko su objektivni razlozi zbog kojih određeni postupak traje, a koliko je to subjektivna okolnost.

“Vijeće insistira da se uspostave određne norme i vremenska mjerila, ali jednostavno postoji i različita opterećenost sudova i tužilaštava. Ako neki predmet nije riješen za godinu ili dvije, kod nekih sudova ili tužilaštava nije riječ o odgovornosti pojedinca jer je to neko uobičajeno vrijeme za rad. Ako se ne riješi u tom periodu, onda reagujemo”, pojasnio je Murtezić.

Ukoliko istrage ili suđenja traju i duže, napomenuo je, može se utvrditi da nije riječ o individualnoj odgovornosti ako je sudija na dužem bolovanju ili je napustio sud, mijenjala se nadležnost ili propisi, ili je druga strana doprinijela razvlačenju postupka.

Govoreći o pritužbama na sudije i tužioce koji rade na predmetima ratnih zločina, Murtezić je rekao da ih je najveći broj podnesen zbog nedonošenja odluka u određenim rokovima ili zbog dužine postupanja, odnosno nepostupanja.

“Pokrenuli smo dva postupka kada su u pitanju tužioci Tužilaštva BiH koji rade na ratnim zločinima. Završeni su predmeti”, kazao je Murtezić.

Na pitanje ko su tužioci protiv kojih su izrečene sankcije, odgovorio je da se, prema zakonu, neke mjere javno ne objavljuju, te da je takva donesena u ovom jednom predmetu.

Općenito, kada su u pitanju tužioci Tužilaštva BiH, vođeno je četiri ili pet postupaka. Murtezić smatra da je to priličan broj u odnosu na ukupan broj tužilaca koji rade u toj instituciji.

Uredu disciplinskog tužioca i Visokom sudskom i tužilačklom vijeću prigovara se da izriču blage sankcije. Murtezić je pojasnio da je razrješenje sudije ili tužioca najteža sankcija i da je do sada bilo osam takvih slučajeva. Uz to, glavni disciplinski tužilac je naglasio da je 12 sudija ili tužilaca odustalo od funkcije u toku disciplinskog postupka.

“Dosta je izricano i opomena, ali tendencija je da će se ići ka težim sankcijama”, rekao je Murtezić.

Dodao je da ne može u potpunosti skinuti odgovornost sa sebe zbog malih sankcija iako ih utvrđuje disciplinska komisija. Kako je pojasnio, on indirektno utječe na kreiranje takvih sankcija kroz sporazume.

Murtezić je napomenuo i kako kao disciplinski tužilac nekada dođe do indicija o krivičnom djelu.

“Ono što smo radili i što je moguće jeste da zaključimo da postoje obilježja krivičnog djela, i onda prosljeđujemo predmet tužilaštvu. Uradili smo to u nekoliko navrata i to smo obavezni po zakonu i kao službena lica”, kazao je Murtezić.

Budući da su neki predmeti disciplinskog postupka poznati javnosti a neki ne, rekao je Murtezić, predmeti su u pravilu otvoreni za javnost, odnosno zatvoreni iz zakonom propisanih razloga.

“Javnost dobije input poput hakovanja i postavlja se pitanje da li je uopšte došlo do tog hakovanja maila. Kako bismo javnosti pojasnili suštinu predmeta, ukoliko nismo ograničeni zakonom, pokušavamo donijeti komunikacijsku strategiju”, kazao je Murtezić.

Prema njegovim riječima, sve činjenice iz istrage su povjerljive prirode, ali ukoliko novinar sazna da postoji određena pritužba, disciplinski tužilac ima pravo potvrditi i objasniti neke procesne aspekte, ali ne smije ulaziti u detalje.