Zatraženo usvajanje zakona o žrtvama torture u BiH

Sastanak s medijima organizovali su Savez logoraša BiH i Udruženje “Vive žene” iz Tuzle, koji su u sklopu projekta “Mreža – Zajedno protiv torture” napravili Prijedlog zakona o pravima žrtava torture, koji je poslat državnim vlastima.

Organizatori se nadaju da će zakon u toku ove godine biti poslan u parlamentarnu proceduru, čime bi se uspostavio pravni okvir po kome bi žrtve torture na bilo kojem dijelu BiH mogle ostvarivati prava.

Jasmin Mešković, predstavnik Saveza logoraša BiH, kazao je da, po njemu, ključni zadatak zakona o pravima žrtava torture treba biti utvrđivanje tačnog broja logora i logoraša iz proteklog rata, kako bi se zaustavile političke manipulacije brojevima.

“Mi želimo da se definiše pojam i status logoraša. Želimo socijalna davanja, zdravstveno osiguranje za žrtve, besplatnu pravnu pomoć, pravo na rehabilitaciju, priznavanje invalidnosti i vrlo bitno je da se dozvoli obilježavanje mjesta stradanja. Vi ste svjedoci da kada treba obilježiti godišnjice i logore, to su traume oko dobivanja odobrenja”, pojasnio je Mešković.

On je dodao da bi zakon trebao definisati i reparacije za žrtve torture, ali da je svjestan da BiH u ovoj ekonomskoj situaciji ne može podnijeti velike izdatke.

“Ne očekujemo da će to sutra doći na naplatu. Svjesni smo da ne može to država izmoći – jedna Njemačka još uvijek plaća reparacije za Drugi svjetski rat. Mi želimo da se status logoraša i žrtava prizna zbog budućih generacija”, kazao je Mešković.

Prema Meškoviću, nedostatak zakona o pravima žrtava torture doveo je do toga da se veliki broj bivših logoraša odlučio na tužbe protiv entiteta, što će u konačnici dovesti do ogromnog zaduživanja države.

Predsjednik Hrvatske udruge logoraša iz Središnje Bosne Anđelko Kvesić kazao je da je zakon o pravima žrtava torture podržalo preko 50.000 građana potpisivanjem peticije.

“Ako smo mi za državu dali dio duše, tražimo da nam vrati dio časti, a vratit će nam dio časti samo ako utvrdi naš status, jer još uvijek u BiH nema zajedničke definicije šta je logoraš i koja mu prava pripadaju”, dodao je Kvesić.

Dragiša Andrić, predsjednik Udruženja logoraša Višegrad, istakao je da je ohrabren činjenicom da je Ministarstvo rada i boračkih prava Republike Srpske najavilo potpisivanje zakona o logorašima u toku ove godine, ali je dodao da su žrtve torture u ovom entitetu suočene s teškom situacijom.

“U Republici Srpskoj je dodatni problem što žene žrtve seksualnog nasilja žive u tami, boli, muče svoju muku i nisu prepoznate od vlasti, okoline i čak porodice”, dodao je Andrić.

Predsjednica Udruženja “Vive žene” Jasna Zečević istakla je da su vasti u BiH “politizirale traumu”, zbog čega BiH i dalje nema krovni zakon.

“Ukoliko se usvajanje zakona odbije, ono što naša mreža planira jeste sačekati odgovor odgovornih koji se o nama trebaju brinuti, a onda ćemo, svim raspoloživim sredstvima i uticajem na međunarodnu zajednicu, tražiti svoja prava”, kazala je Zečević.

D.Dž.