Ponedjeljak, 2 februara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Nacrt strategije tranzicijske pravde – čiji je cilj da se isprave nepravde i zaliječe traume koje je izazvao rat u BiH – predstavljen je 30. i 31. oktobra organizacijama civilnog društva u Banjoj Luci.

Sastanak je, međutim, narušio protest nekolicine predstavnika nevladinih organizacija iz Republike Srpske.

Pantelija Ćurguz, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske (BORS), i Janko Velimirović, direktor Centra za istraživanje ratnih zločina iz Republike Srpske, odbili su da učestvuju na okruglom stolu, iz protesta prema činjenici da eksperti iz entiteta bosanskih Srba nisu dobili priliku “za veću ulogu u pripremi Nacrta strategije”.

“U Strategiji tranzicijske pravde postoje neka tendenciozna rješenja, koja bi trebala na neki način da legalizuju percepciju kako je samo jedna strana žrtva, a drugi su agresori. To je više nego uvredljivo, sa jednom prijetećom porukom”, rekao je Ćurguz.

Nacrt strategije izradio je tim od 15 eksperata koje je odabralo Vijeće ministara BiH, uz pomoć Programa UN-a za razvoj (UNDP).

Dokument obuhvata najosjetljivija pitanja u bh. društvu, od utvrđivanja činjenica u vezi s ratnim zločinima, do reparacije, odavanja počasti žrtvama i institucionalne reforme.

Saliha Đuderija, predsjednica ekspertskog tima, rekla je za BIRN da su se zvaničnici Republike Srpske povukli u “finalnom stadiju” pripreme Nacrta strategije tvrdeći da se “njihovi stavovi nisu poštovali”.

“Nakon što su članovi grupe iz Republike Srpske napustili rad ekspertne grupe, mi smo ponovo razmotrili zašto je do toga došlo i zaključili smo da ne možemo ništa drugačije uraditi. Smatramo da je to bila jedna politička odluka i da oni uopće ne žele ovaj dokument”, rekla je Đuderija.

Ona je dodala da je potom ekspertski tim podnio izvještaj Vijeću ministara BiH, koje je naložilo da preostali članovi tima “dovrše Nacrt strategije”.

“Ne postoji nijedna mjera koja je protiv Srba, Hrvata ili Bošnjaka. To su sve sistematske mjere. Kada govorimo o pomoći žrtvama, mislimo na sve žrtve”, kazala je Đuderija.

Na okruglom stolu u Banjoj Luci učestvovalo je više od 50 predstavnika civilnog društva i udruženja žrtava iz Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta.

Prema riječima organizatora, cilj okruglog stola bio je da se dobije povratna informacija od žrtava i eksperata prije nego što se Nacrt strategije tranzicijske pravde podnese Parlamentu na usvajanje.

Srđan Radulj, zamjenik ministra pravde BiH, objasnio je da je Strategija tranzicijske pravde “vitalni dokument” jer objedinjuje rješenja za mnoge probleme koji se tiču žrtava.

“Ovaj dokument ima rješenja kako ratne zločince privesti pravdi, kako pomoći žrtvama i kako povezati ratom razoreno društvo u BiH”, zaključio je Radulj.

D.Dž.
Najčitanije
Saznajte više
Plakat s likom Mušana Topalovića Cace uznemirava porodice žrtava s Kazana
U sarajevskom naselju Vraca prije nekoliko dana postavljen je plakat s likom Mušana Topalovića Cace, nekadašnjeg komandanta Desete brdske brigade, što porodice žrtava smatraju uvredom.
Simbad Bajrektarević (desno) s braniocem Huseinom Mušićem (lijevo) ispred Suda BiH. Foto: Detektor
Određen pritvor Simbadu Bajrektareviću zbog ometanja rada pravosuđa
Državni sud odredio je pritvor Simbadu Bajrektareviću, kojem se sudi za terorizam, zbog zastrašivanja tužiteljice Tužilaštva Bosne i Hercegovine i policijskog službenika Državne agenicije za istrage i zaštitu (SIPA).
Nakon dorade potvrđena optužnica za zločine u Doboju