Subota, 28 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Nacrt strategije tranzicijske pravde – čiji je cilj da se isprave nepravde i zaliječe traume koje je izazvao rat u BiH – predstavljen je 30. i 31. oktobra organizacijama civilnog društva u Banjoj Luci.

Sastanak je, međutim, narušio protest nekolicine predstavnika nevladinih organizacija iz Republike Srpske.

Pantelija Ćurguz, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske (BORS), i Janko Velimirović, direktor Centra za istraživanje ratnih zločina iz Republike Srpske, odbili su da učestvuju na okruglom stolu, iz protesta prema činjenici da eksperti iz entiteta bosanskih Srba nisu dobili priliku “za veću ulogu u pripremi Nacrta strategije”.

“U Strategiji tranzicijske pravde postoje neka tendenciozna rješenja, koja bi trebala na neki način da legalizuju percepciju kako je samo jedna strana žrtva, a drugi su agresori. To je više nego uvredljivo, sa jednom prijetećom porukom”, rekao je Ćurguz.

Nacrt strategije izradio je tim od 15 eksperata koje je odabralo Vijeće ministara BiH, uz pomoć Programa UN-a za razvoj (UNDP).

Dokument obuhvata najosjetljivija pitanja u bh. društvu, od utvrđivanja činjenica u vezi s ratnim zločinima, do reparacije, odavanja počasti žrtvama i institucionalne reforme.

Saliha Đuderija, predsjednica ekspertskog tima, rekla je za BIRN da su se zvaničnici Republike Srpske povukli u “finalnom stadiju” pripreme Nacrta strategije tvrdeći da se “njihovi stavovi nisu poštovali”.

“Nakon što su članovi grupe iz Republike Srpske napustili rad ekspertne grupe, mi smo ponovo razmotrili zašto je do toga došlo i zaključili smo da ne možemo ništa drugačije uraditi. Smatramo da je to bila jedna politička odluka i da oni uopće ne žele ovaj dokument”, rekla je Đuderija.

Ona je dodala da je potom ekspertski tim podnio izvještaj Vijeću ministara BiH, koje je naložilo da preostali članovi tima “dovrše Nacrt strategije”.

“Ne postoji nijedna mjera koja je protiv Srba, Hrvata ili Bošnjaka. To su sve sistematske mjere. Kada govorimo o pomoći žrtvama, mislimo na sve žrtve”, kazala je Đuderija.

Na okruglom stolu u Banjoj Luci učestvovalo je više od 50 predstavnika civilnog društva i udruženja žrtava iz Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta.

Prema riječima organizatora, cilj okruglog stola bio je da se dobije povratna informacija od žrtava i eksperata prije nego što se Nacrt strategije tranzicijske pravde podnese Parlamentu na usvajanje.

Srđan Radulj, zamjenik ministra pravde BiH, objasnio je da je Strategija tranzicijske pravde “vitalni dokument” jer objedinjuje rješenja za mnoge probleme koji se tiču žrtava.

“Ovaj dokument ima rješenja kako ratne zločince privesti pravdi, kako pomoći žrtvama i kako povezati ratom razoreno društvo u BiH”, zaključio je Radulj.

D.Dž.
Najčitanije
Saznajte više
Pozivi za strožije kažnjavanje napada i govora mržnje u Mostaru
Iako je jasno da Mostar ima problem s nasilnim incidentima i govorom mržnje koji se često vežu za navijačke grupe, ponavljanje ovakvih incidenata bez brzog i adekvatnog odgovora pravosudnih institucija stvara dojam nekažnjivosti, i pored toga što su ova krivična djela lako dokaziva.
Tužiteljica tvrdi da je prijavljena nakon pokretanja istrage protiv gradonačelnika Bijeljine
Svjedočeći u svoju korist u disciplinskom postupku koji se vodi protiv nje, tužiteljica bijeljinskog Okružnog javnog tužilaštva Sabina Husejnagić izjavila je da je prijava protiv nje podnesena nakon što je pokrenula istragu protiv gradonačelnika Bijeljine.
Preminuo optuženi za zločine u Žepču
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija