MKSJ/ICTY: Finansijska pomoć za Vojislava Šešelja

Jean-Claude Antonetti, predsjedavajući Sudskog vijeća, krajem oktobra 2010. godine naložio je Sekretarijatu Tribunala da Vojislavu Šešelju – koji se sam brani – do okončanja postupka daje finansijsku pomoć u visini od 50 posto svote koja se obično dodjeljuje optuženima slabog imovinskog stanja.

Šešelju, predsjedniku Srpske radikalne stranke (SRS), pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) sudi se za zločine počinjene u BiH, Hrvatskoj i Srbiji.

Žalbu na tu odluku uložio je Sekretarijat Tribunala ističući da Pretresno vijeće nema ovlaštenja da donosi odluke o finansiranju optuženog, te da ne postoje podaci da je Šešelj “slabog imovinskog stanja“.

Sekretarijat navodi da optuženi “konstantno odbija suradnju“, te od 2003. godine do danas nije dostavio informacije ili dokumentaciju kojom bi se utvrdio njegov finansijski status.

Prema propisima Tribunala, optuženi koji se sam zastupa ili traži finansijsku pomoć za svoju odbranu mora dokazati da nema mogućnosti da je sam plaća.

Apelaciono vijeće će se sastati u ponedjeljak, 29. novembra, kako bi odlučilo o ovoj žalbi.

Žrtve s područja Bosne i Hercegovine odluku Pretresnog vijeća smatraju “sramnom i neprihvatljivom”.

“To je sramotno – da se isplaćuju sredstva onima koji ne prihvataju advokate koje im nudi Tribunal. Ako je izabrao da se sam brani, zbog čega da mu se plaća odbrana ako je sam odabrao tako?”, pita se Asim Zulić, predsjednik Saveza logoraša Kantona Sarajevo.

S njim se slaže i Saja Čorić, predsjednica Udruženja žena logoraša iz Vojnog kod Mostara, koja kaže da je za nju ova odluka “bolna”, te da se pod hitno treba ispitati Šešeljevo imovinsko stanje.

“Sve je to očekivati, ne samo iz MKSJ-a nego je isto i na Sudu BiH. Odbrane se vode nekoliko godina na teret države, a vrlo se dobro zna kakva su im imovinska stanja. S druge strane, žrtve umiru, nemaju ni za lijekove…”, kazala je Čorić.

Šešelj se od 2003. godine pred MKSJ-om zastupa sam, ali uz pomoć saradnika, članova SRS-a.

Tužilaštvo ga, između ostalog, tereti za progone, ubistva, mučenja, deportacije, premlaćivanja, namjerno uništavanje domova i religijskih objekata nesrpskog stanovništva od 1991. do 1993. godine na području BiH, Republike Hrvatske i Srbije.

Suđenje Šešelju počelo je krajem 2007. godine, ali se prvi put pred Sudom pojavio u februaru 2003., nakon što se predao.

U vrijeme dok se pripremao za početak suđenja, Šešelj je od Sekretarijata Tribunala tražio naknadu od skoro 6,5 miliona dolara.