Milorad Barašin: Najteže i najkomplikovanije radno mjesto

Za četiri i po godine rada Tužilaštva BiH, 160 osoba je optuženo za ratne zločine i organizirani kriminal. Glavni državni tužilac govori zaJustice Report o postignućima, problemima i planovima ureda na čijem je čelu.

JR: Visoki predstavnik u BiH donio je odluku koja omogućava daljnji angažman međunarodnih tužilaca pri Odjelu za ratne zločine. Za takvu odluku ste se Vi zalagali. Da li je došla prekasno?

MB: Ne komentarišem odluke Visokog predstavnika u BiH. U Odjelu za ratne zločine Tužilaštva BiH trenutno radi jedan međunarodni tužilac, Jude Romano, koji je zadužen predmetima na kojima radi. Uz njega, potrebno je da se popune tri mjesta. Za te nove kolege bit će raspisan konkurs, i njihov izbor i imenovanje vršit će Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH. Na ta mjesta, ako se prijave, doći će međunarodni tužioci.
Šef Odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH neće više biti međunarodni tužilac, jer oni više ne mogu biti na čelu odjela. Šefovi mogu biti domaći tužioci i oni će ujedno biti zamjenici glavnog tužioca, koji će ih i izabrati na tu poziciju. Tako je zakonom propisano.
 
JR: Da li su ove promjene stvorile probleme u redovnom radu Odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH?

MB: Prelaz nije samo u Odjelu za ratne zločine, nego i u Odjelu za organizovani, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BiH. Svaki prelaz je bolan. Ali, u tužilačkoj organizaciji – a ja tu radim od početka svoje radne karijere – uvijek je bilo turbulencija, promjena, transformacija. Ipak, predmeti ne smiju stajati, Tužilaštvo mora funkcionisati, i tako će i biti.

Već sam preduzeo neke aktivnosti. Imao sam više varijanti, zavisno od toga šta se desi. Predmeti se moraju istraživati, moraju se donositi tužilačke odluke, zastupati optužnice pred Sudom… Tako da ni u jednom elementu funkcionisanje ove institucije ne smije biti umanjeno.
 
Osim odlaska međunarodnih tužilaca, Tužilaštvo BiH je ostalo bez još jednog domaćeg tužioca, koji je prešao da radi kao sudija Suda BiH.

JR: Koliko ste zadovoljni onim što ste uradili u prvih godinu dana koliko ste na čelu Tužilaštva?

MB: Što se tiče godišnjeg izvještaja, ne bih davao nikakve podatke, iako ih imam, jer radna godina još nije završena. Kad završimo statistički dio u drugoj polovini januara iduće godine, zatim tekstualni dio… o tome ću tek moći da govorim u februaru iduće godine. Ipak, kao glavni tužilac ću reći da sam dobrim dijelom zadovoljan, ali to ne znači da se mi možemo zadovoljiti urađenim. Na kolegiju koji sam održao sa tužiocima ovih dana, rekao sam da rezultati od ove godine moraju biti na mnogo većem nivou.

JR: Prošle sedmice je Odjel za ratne zločine Tužilaštva BiH obavijestio javnost o obustavi dviju istraga – u slučaju takozvane “Tuzlanske kolone” i istrage o zločinu u Bradini i Glavatičevu, u općini Konjic. Do sada Tužilaštvo nije o toku istrage obavještavalo javnost. Zašto je to bilo u ovom slučaju?

MB: Vi postavljate pitanje kao pojedini političari i predstavnici nevladinih organizacija. O tome ne želim da dajem komentare jer bilo kakav moj komentar utiče na validnost odluke koju ću eventualno donijeti.

JR: Puno je kritika na tempo kojim se provodi Strategija za procesuiranje ratnih zločina. Za jedan dio – uspostavu centralizirane baze podataka – odgovorno je Tužilaštvo. Baza je trebala biti završena u januaru ove godine, ali, prema našim informacijama, još uvijek je nema.

MB: Baza stoji na mom stolu. Ne znam šta vi podrazumijevate pod centralizovanom bazom? Baza predmeta su samo usklađeni podaci između tužilaštava. Tužilaštvo BiH ima centralizovanu bazu o svakom predmetu koji se nalazi u BiH. To su svi podaci koji su dostavljeni Tužilaštvu BiH.

JR: Znači li to da se zna konačan broj osumnjičenih za ratne zločine?

MB: Taj broj nikada nije konačan jer iz svakog predmeta može da izađe još masa drugih. Gledajte, protok vremena je učinio svoje i tek sada pojedini ljudi pokušavaju i otvaraju se, i govore o zločinima koji su se dešavali a koji nisu bili zabilježeni. Preda mnom je samo baza do 1. decembra ove godine, i broj je podložan izmjenama.
 
JR: Da li iz tih podataka možete zaključiti da nema paralelnih istraga koje vodi Tužilaštvo BiH i ostala tužilaštva, kako okružna, tako i kantonalna?

MB: To je kompleksno pitanje i neću vam dati odgovor.

JR: Godinu dana ste na funkciji glavnog tužioca i, koliko se zna, bili ste izloženi pritiscima. Da li se isplatilo prihvatiti funkciju glavnog tužioca Tužilaštva BiH?

MB: Komplikovano je pitanje. Ovo je najsloženije, najteže i najkomplikovanije radno mjesto. Tužilac kojeg svi hvale, po meni, nije dobar. Kao glavni tužilac mogu reći samo – mi smo na dobrom putu. Ovom institucijom rukovodim gotovo dvije godine, jer sam bio i vršilac dužnosti glavnog tužioca. Spoznao sam sve šta je potrebno da se radi, da se mijenja kako bismo išli naprijed.

A što nas pritišću i što nas napadaju, to su pokušaji da smanjimo posao koji radimo. To je i znak da je dosta u našem okruženju kriminogenog. Toga se ne bojim. Nijedan pritisak ne može na mene uticati da ne radim svoj posao kako sam zamislio i zacrtao.

Erna Mačkić je novinarka BIRN – Justice Reporta. [email protected] Justice Report je BIRN-ova sedmična online publikacija.