Subota, 21 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Izvještaj o zločinima iz mržnje u BiH kombinuje zvanične podatke koje dostavljaju nadležne institucije u BiH te podatke organizacija civilnog društva. Uključeni su i slučajevi koji ne potpadaju pod definiciju krivičnog djela počinjenog iz mržnje koju koristi OSCE, ali koji se nisu mogli izdvojiti iz ukupnog broja slučajeva.

Kako se navodi u izvještaju, ODIHR prepoznaje napore BiH u dostavljanju informacija i statističkih podataka o krivičnim djelima počinjenim iz mržnje, ali primjećuju da mehanizmi za evidentiranje podataka i statističkih pokazatelja ne omogućavaju jasno razlikovanje djela iz mržnje od drugih krivičnih djela. Broj zvanično evidentiranih krivičnih djela počinjenih iz mržnje je nizak.

“ODIHR primjećuje da bi BiH imala koristi od podizanja svijesti i jačanja kapaciteta službenika u sistemu krivičnog pravosuđa, posebno tužilaca i sudija, za postupanje u slučajevima krivičnih djela počinjenih iz mržnje”, stoji u izvještaju.

Dalje se u izvještaju navodi da su zaprimljene prijave za 83 incidenta motivisana mržnjom u kojima su ukupno 72 osobe bile žrtve. Zabilježeni incidenti su antihršćanski, anti-LGBTI, antimuslimanski, antisemitski te rasistički i ksenofobni incidenti motivisani mržnjom.

“Pored toga, nekoliko incidenata uključivalo je višestruke osnove predrasuda, poput rasizma i ksenofobije te antimuslimanske mržnje, rodno zasnovane mržnje i mržnje prema LGBTI osobama, kao i mržnje zasnovane na invaliditetu i pripadnosti LGBTI zajednici”, pojasnili su.

Dalje navode da je polovina prijavljenih incidenata bila motivisana rasizmom i ksenofobijom, a žrtve su bile mete zbog svoje etničke pripadnosti, migrantskog statusa ili stranog porijekla.

“Većina rasističkih incidenata bila je usmjerena protiv Bošnjaka ili njihove imovine, uključujući i lokacije i događaje od značaja za ovu zajednicu. Prijavljeno je i nekoliko incidenata usmjerenih protiv Srba i Hrvata, odnosno njihove imovine”, dodali su.

Detektor je nedavno pisao o slučaju vršnjačkog incidenta na vjerskoj osnovi u Žepču kada su tokom školskog izleta vršnjaci skinuli učenici hidžab s glave.

U izvještaju je zabilježen niz incidenata u kojima su organizovane grupe fizički napadale migrante, pljačkale ih i na njih pucale na granici ili u blizini prihvatnih centara.

“Prijavljeno je nekoliko rasističkih incidenata koji su se dogodili u školama ili su uključivali učenike, među kojima je i nasilni napad velike grupe maskiranih muškaraca na nastavnika hrvatske nacionalnosti i grupu hrvatskih srednjoškolaca”, pojasnili su.

Iz ODIHR-a su naveli da je više od trećine incidenata bilo usmjereno na vjerske objekte i groblja, od kojih mnogi pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Katoličkoj crkvi te da su se neki od incidenata dogodili tokom vjerskih praznika.

“Prijavljen je značajan broj incidenata usmjerenih protiv LGBTI osoba, uključujući fizičke napade, uznemiravanje i prijetnje, koje su često počinili članovi porodice”, navodi se u izvještaju.

Istakli su da nisu zaprimili nijednu prijavu o incidentima motivisanim mržnjom prema Romima, kao ni o incidentima motivisanim mržnjom na osnovu drugih vjera ili uvjerenja.

“Zaprimljen je mali broj prijava o antisemitskim i rodno zasnovanim incidentima motivisanim mržnjom. To ukazuje na moguće nedostatke u informacijama koje su ovdje predstavljene”, pojasnili su.

U izvještaju su podsjetili da je tokom 2025. godine izmijenjen Krivični zakon Federacije BiH kako bi se proširio raspon krivičnih djela koja se mogu počiniti iz mržnje. Krivična djela poput uhođenja, seksualnog uznemiravanja, psihičkog nasilja, prisilne sterilizacije ili sakaćenja ženskih genitalija sada su obuhvaćena odredbama koje se odnose na krivična djela počinjena iz mržnje.

Najčitanije
Saznajte više
Konferencija Fondacije "Udružene žene" Banja Luka. Foto: Detektor
Fizička udaljenost ne znači sigurnost: Digitalno nasilje nad ženama sve veći izazov
Usklađivanje zakonskih rješenja u oba entiteta, hitno očuvanje i uklanjanje digitalnih dokaza, sigurno prijavljivanje nasilja, obuka institucija i jedinstvena evidencija podataka o žrtvama ključni su prioriteti u borbi protiv digitalnog nasilja nad ženama, poručeno je sa konferencije Fondacije “Udružene žene” Banja Luka u Sarajevu.
Neustavna zabrana isticanja simbola Armije BiH u Republici Srpskoj
Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je neustavnom odredbu Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom je kriminalizovano javno isticanje, prikazivanje, nošenje, proizvodnja, umnožavanje ili na drugi način stavljanje u promet zastava, simbola, oznaka, pozdrava i parola kojima se promovira ili veliča Armija BiH.
Dva spomenika, jedno sjećanje
Podignuta optužnica protiv Nermina Nikšića i još šest osoba
Nepromijenjen neoporezivi dio minimalca radnike košta cijelu platu
Zločini nad djecom u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno istraženi