U Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo od sistematizovanih 57 tužilačkih pozicija trenutno nedostaje između deset i 13 tužilaca. Jedan tužilac, u zavisnosti od odjela, u prosjeku zadužuje oko 350 predmeta. Dodatno opterećenje, prema riječima glavne tužiteljice sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Melihe Dugalije, predstavlja odlazak većeg broja tužilaca u Posebni odjel Federalnog tužilaštva.
“Svi tužioci koji su sada na dužnosti u Posebnom odjelu imenovani su iz ovog tužilaštva. Imamo još dva tužioca koja su u međuvremenu imenovana, ali još nisu stupili na dužnost zbog procedure provjere imovinskih kartona. Došli smo u situaciju da je Odjel za privredni kriminal i korupciju našeg tužilaštva bukvalno prepolovljen”, kaže Dugalija.
Nedostatak kadra, prema njenim riječima, utiče na efikasnost i brzinu rješavanja predmeta, ali se, tvrdi ona, u Tužilaštvu trude da standard rada bude kvalitetan. Tužilaštvo se suočava i s pritužbama građana zbog dugotrajnih istraga i čekanja na tužilačke odluke.
“Građani se interesuju u kojoj je fazi predmet po njihovim prijavama i kada mogu očekivati donošenje tužilačke odluke. Imamo i prigovore na efikasnost postupanja tužilaca (…), kada utvrdim o kojem je predmetu riječ, tražim informaciju tužioca o postupanju. Međutim, nemoguće je postići efikasnost koja se od nas očekuje”, kaže Dugalija.
Uprkos ovim izazovima, Dugalija navodi da je zadovoljna ostvarivanjem strateških ciljeva, uzimajući u obzir objektivne mogućnosti za rad, a takve rezultate pripisuje izuzetnom angažmanu tužilaca.
Glavna tužiteljica Kantona Sarajevo Meliha Dugalija. Foto: Detektor
S velikim brojem predmeta po tužiocu suočavaju se i druga tužilaštva. U Okružnom javnom tužilaštvu u Prijedoru radi devet tužilaca, uključujući glavnog tužioca, a prema izvještaju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), prosječno su zadužena 562 predmeta po tužiocu. Iz prijedorskog Tužilaštva navode da imaju najveći broj zaduženih predmeta po tužiocu u Republici Srpskoj i da u narednoj godini očekuju povećanje broja tužilaca.
U Okružnom javnom tužilaštvu u Bijeljini tokom 2025. je devet tužilaca postupalo je u 5.133 predmeta, odnosno u prosjeku oko 570 predmeta po tužiocu. Iz Tužilaštva navode da je takvo opterećenje produžavalo istrage, nametalo prioritetno rješavanje hitnih pritvorskih predmeta i stvaralo pritisak na kvalitet rada. Trenutno Tužilaštvo ima vršioca dužnosti glavnog tužioca i 12 tužilaca. VSTV je u maju imenovao tri nova tužioca, a raspisan je konkurs za još jednog.
Nekadašnji tužilac Josip Aničić smatra da nedostatak tužilaca i stručnog osoblja utiče na efikasnost rada, posebno kada se uz veliki broj predmeta različite složenosti moraju obavljati istrage i zastupati optužnice. Sporost krivičnih postupaka se ne može uvijek pripisivati pojedinim tužiocima, posebno kada su preopterećeni predmetima, iako to, tvrdi Aničić, ne opravdava eventualne propuste u radu.
“Dodatni problem predstavljaju dugotrajni postupci imenovanja tužitelja pred VSTV-om BiH, uključujući provjere imovinskih kartica, koje su potrebne, ali se moraju provoditi u razumnim rokovima. Naime, kada tužitelj ode a njegovo mjesto dulje vrijeme ostane upražnjeno, njegove predmete preuzimaju kolege koje već imaju vlastita zaduženja, dok nove kaznene prijave svakodnevno pristižu”, kaže Aničić.
Na sličan problem ukazuje Mirjana Trifković Marjanović iz Transparency Internationala BiH i ističe da VSTV raspolaže podacima o upražnjenim pozicijama i opterećenosti pravosudnih institucija, zbog čega bi imenovanja trebalo planirati i provoditi blagovremenije.
“Kada je riječ o provjerama imovinskih kartona, problem je što je sistem uspostavljen sa značajnim zakašnjenjem, bez pravovremeno osiguranih kapaciteta za njegovo funkcionisanje. Rješenje nije u slabljenju provjera, koje su važne za integritet pravosuđa, već u jačanju kapaciteta Odjela i efikasnijem provođenju postupaka”, navodi ona.
Sjednica VSTV-a. Foto: Detektor
Iz VSTV-a kažu da su proveli analizu potrebnog broja tužilaca, zasnovanu na višegodišnjem prilivu predmeta i godišnjoj normi rada, ali da popunjavanje sistematizovanih pozicija ne zavisi isključivo od Vijeća, već i od odobrenih budžetskih sredstava, kao i imenovanja i napredovanja tužilaca, što može dovesti do upražnjenih pozicija u pojedinim tužilaštvima.
Navode iz VSTV-a kako do sada nisu proveli posebnu analizu kojom bi se utvrdio zaseban utjecaj nedostatka kadra na efikasnost tužilaštava, te upozoravaju da se zaostaci ne mogu pripisivati isključivo nedovoljnom broju tužilaca.
Glavni tužilac Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona Vedran Alidžanović kaže da je sistematizacijom iz ove godine predviđeno 40 tužilaca, od kojih je popunjeno 37 pozicija. Zbog penzionisanja, bolovanja, porodiljskog odsustva i prelaska u druge institucije, tokom prošle i ove godine efektivno je u tuzlanskom Kantonalnom tužilaštvu, prema njegovim riječima, radilo 28 tužilaca. Prosjek od 438 predmeta po tužiocu, kako kaže, treba posmatrati u kontekstu stvarne kadrovske popunjenosti.
“Nedovoljna popunjenost tužilačkih kapaciteta utiče na dinamiku rada, trajanje pojedinih istraga i mogućnost da se svakom predmetu posveti dovoljno vremena”, navodi Alidžanović.
Dodaje da, uprkos kadrovskim i organizacionim izazovima, ostvaruju dobre rezultate u rješavanju starih predmeta, podizanju optužnica i ostvarivanju osuđujućih presuda.
Statistički podaci VSTV-a BiH o opterećenosti tužilaca predmetima
S druge strane, u Kantonalnom tužilaštvu Livanjskog kantona se tužioci treću godinu zaredom suočavaju s nedovoljnim brojem predmeta za ispunjavanje godišnje norme. Trenutno su, kažu iz tužilaštva, zaposlena četiri tužioca, a konkursna procedura za još dva je u toku. Iz livanjskog Kantonalnog tužilaštva navode da je postojeći broj tužilaca dovoljan za obavljanje poslova iz njihove nadležnosti, te da se automatskom dodjelom predmeta, uz uvažavanje funkcije i specijalizacije tužilaca, osigurava ravnomjerna opterećenost.
Aničić smatra da bi se pri planiranju broja tužilaca trebalo više voditi računa o stvarnoj opterećenosti pojedinih tužilaštava. Ako neka tužilaštva, prema njegovim riječima, nemaju dovoljno predmeta za ostvarivanje norme, dok su druga preopterećena, trebalo bi razmotriti promjenu broja tužilačkih mjesta i dugoročnu strategiju kadrovskog planiranja.
“VSTV BiH u tome svakako ima važnu ulogu, a cilj bi trebao biti ravnomjernija opterećenost tužitelja, racionalnije korištenje raspoloživih kadrova i učinkovitiji rad tužiteljstava”, tvrdi Aničić.
Njegov stav dijeli i Trifković Marjanović, koja ističe da VSTV treba preispitati postojeću sistematizaciju i stvarne potrebe institucija. Pri tome, upozorava ona, broj predmeta ne može biti jedino mjerilo efikasnosti, već treba uzeti u obzir i njihovu složenost, kvalitet rada i rezultate u procesuiranju, posebno korupcije i organizovanog kriminala.
Iz VSTV-a navode da kontinuirano prate rezultate rada tužilaštava i poduzimaju mjere za bolje korištenje kadrovskih kapaciteta, unapređenje organizacije rada i efikasnije upravljanje predmetima.
Ističu da su donijeli smjernice za unapređenje rada, a izmjenama Pravilnika o orijentacionim mjerilima nastoje osigurati da se pri ocjenjivanju više vrednuju složenost predmeta i stvarni angažman tužilaca. Također, uz podršku partnerskih projekata, tokom proteklih sedam godina angažovani su dodatni stručni saradnici za rad na starim predmetima, kao i ekonomski savjetnici za složene predmete privrednog kriminala i korupcije.
Prema podacima iz javnog konkursa VSTV-a, raspisano je više pozicija tužilaca u tužilaštvima širom BiH. U Tužilaštvu KS-a u narednom periodu očekuju četiri nova tužioca, a njihov rad će najmanje godinu dana nadzirati iskusniji tužioci, koji će prethodno pregledati njihove odluke o istragama i optužnicama.
Dugalija kaže da redovno obavještava VSTV o nedostatku kadra i očekuje prioritetno raspisivanje konkursa i imenovanje novih tužilaca.
