Utorak, 3 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Vijeće Evropske unije je u utorak saopćilo kako se devet evropskih zemalja koje nisu članice EU pridružilo sankcijama – Bosna i Hercegovina, Albanija, Island, Lihtenštajn, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška i Ukrajina.

“One će osigurati da njihove nacionalne politike budu u skladu s ovom odlukom Vijeća. Evropska unija prima na znanje ovu obavezu i pozdravlja je”, stoji u saopćenju Vijeća.

BiH se i ranije pridruživala sankcijama protiv Rusije, odnosno njihovom produženju ili novim paketima. Ali Bosna i Hercegovina ne provodi sankcije na koje se obavezuje. Detektor je u više navrata pisao o ulasku sankcionisanih ruskih kompanija u BiH, posebno u Republiku Srpsku te uspostavi saradnje sa sankcionisanim osobama i institucijama Ruske Federacije, također uglavnom na inicijativu Republike Srpske.

Vlasti Republike Srpske, na čelu s bivšim predsjednikom Miloradom Dodikom, u više navrata su ponovile kako neće provoditi sankcije prema Ruskoj Federaciji.

Jedna od sankcionisanih osoba je Mihail Zvinčuk, osnivač ruske propagandne mreže Rybar koji je u više navrata boravio u BiH, a posljednji put u vrijeme Općih izbora. U BiH nije zadržan, a dva dana nakon što je napustio zemlju, uhapšen je u Crnoj Gori.

Vijeće Evropske unije unijelo je 826 novih pravnih subjekata uz 743 nove sankcionisane osobe. Kako je objašnjeno u Odluci koju potpisuje predsjednica Vijeća Kaja Kallas, novi popis je nastao na osnovu dokumenata same Vlade Ruske Federacije “na kojem se za njih navodi da pripadaju ruskom vojno-industrijskom kompleksu te zbog toga imaju pravo na primanje subvencija Vlade Ruske Federacije”.

U Odluci se navodi kako Vijeće smatra da su ti subjekti stoga dio vojnog i industrijskog kompleksa Rusije. Dotične osobe djeluju kao rukovoditelji tih subjekata te Vijeće smatra da te osobe stoga podupiru vojni i industrijski kompleks Rusije.

“S obzirom na agresiju Rusije protiv Ukrajine koja se nastavlja i postaje sve jača, a osobito njezinu nedavnu surovu vojnu kampanju u kojoj je namjerno ciljana civilna infrastruktura, čime su civilnom stanovništvu nanesene teške patnje te se nastoji podrivati otpornost Ukrajine, Vijeće smatra potrebnim donijeti dodatne mjere ograničavanja protiv subjekata i pojedinaca uključenih u vojni i industrijski kompleks Rusije”, navodi se u Odluci.

Današnji paket posebno cilja dobavljače srednjeg nivoa koji čine jezgro ruske vojne industrije, ostvarujući godišnji promet od najmanje 20 milijardi eura i zapošljavajući više od 250.000 ljudi, navodi Vijeće.

“Kompanije obuhvaćene ovim mjerama dobavljači su ključnih komponenti za neke od najnaprednijih ruskih sistema naoružanja, uključujući projektile, bespilotne letjelice i avione”, saopćeno je.

Ključne komponente obuhvataju elektroniku, uključujući poluprovodnike, mikrokola i računare, komunikacijsku opremu, uključujući radare, antene i primopredajnike, avijacijske, satelitske i raketne sisteme; eksplozive i municiju, kao i optičke i navigacijske sisteme.

Potpuni spisak sankcija Evropske unije prema Rusiji sada sadrži 2.941 ime fizičkih te 1.835 pravnih subjekata.

Najčitanije
Saznajte više
Neriješeno pitanje reparacija i status logoraša više od 30 godina nakon rata
Neriješeno pitanje logoraša i diskriminacija civilnih žrtava rata u ostvarivanju njihovih prava neki su od ključnih problema istaknutih tokom zatvorenih konsultacija “Civilne žrtve rata u BiH: jednakost, dostojanstvo i priznanje”.
Udruženja žrtava i BIRN BiH traže institucionalnu odgovornost za obilježavanje masovnih grobnica
Iako Zakon o nestalim osobama BiH propisuje obavezu obilježavanja masovnih grobnica, brojne lokacije i dalje su bez spomen-obilježja, a porodice žrtava suočavaju se s administrativnim preprekama pri pokušaju da ih obilježe. S ciljem pružanja pravne podrške udruženjima žrtava i pokretanja pitanja odgovornosti institucija, BIRN BiH predstavio je projekat "Deset priča o obilježavanju masovnih grobnica u BiH“.
Bez alternative za veličanje ratnih zločina koja odgovara vlastima