Policija vjeruje da je Nebojša Miletić upravo iz jedne kuće u planinskom području istočne Bosne i Hercegovine pratio kretanje pripadnika Granične policije Bosne i Hercegovine – kada su patrolirali, kojim su se putevima kretali i, što je najvažnije, promjene smjena koje su granicu nakratko ostavljale nezaštićenom.
Nepristupačan teren, ispresijecan seoskim putevima, idealan je za svakoga ko želi neopaženo preći granicu. Četrdesettrogodišnji Miletić iz sela Lipnik i njegov 33-godišnji prijatelj Mladen Zirojević iz susjednog sela Avtovac dobro su poznavali puteve, a policija vjeruje da su to znanje unovčili.
Prema spisima predmeta u koje je BIRN imao uvid, policija u pretežno Srbima naseljenom entitetu Republika Srpska i Granična policija vjeruju da su dvojica muškaraca izgradila unosnu operaciju krijumčarenja cigareta, primajući krijumčarene cigarete iz Crne Gore na području općine Gacko u Republici Srpskoj.
“Pokušali smo raditi s Graničnom policijom tako što smo se priključivali njihovim patrolama. Ali oni bi uvijek posmatrali naša vozila na parkingu policijske stanice”, rekao je izvor iz policije za BIRN pod uslovom anonimnosti. “Provjeravali bi to svake noći, i zna se – ili je gorivo ili su cigarete.”
Navodno su sarađivali s braćom Predragom i Markom Cicmilom s druge strane granice, u Plužinama. Braća Cicmil su među devetoricom muškaraca, uključujući četiri policijska službenika, kojima se trenutno sudi pred Višim sudom u Podgorici, a optuženi su za krijumčarenje cigareta u periodu između 2019. i 2021. godine u okviru organizovane kriminalne grupe.
U spisima predmeta u Bosni i Hercegovini navodi se saradnja s policijskim službenicima u općini Gacko i Graničnom policijom stacioniranom na tom području.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske nije odgovorilo na zahtjeve za komentar.
U odvojenim telefonskim razgovorima s BIRN-om, Miletić i Zirojević kazali su da poznaju braću Cicmil, ali su negirali saradnju u krijumčarenju.
Ipak, priznali su da su ranije bili uključeni u krijumčarenje cigareta; obojica su rekla da su nekoliko puta bili uhapšeni, procesuirani i da su ili kažnjeni novčano ili dobili uslovne kazne.
“Nemam nikakve veze s tom grupom”, kazao je Miletić misleći na braću Cicmil.
“Voze kao manijaci”
Za prelazak između općina Gacko i Plužine, u BiH i Crnoj Gori, većina lokalnog stanovništva mora voziti najmanje 100 kilometara, prelazeći granicu na Graničnom prijelazu Deleuša / Vraćenovići.
Ne i krijumčari cigareta.
Oni koriste asfaltni put koji povezuje gatačko selo Lipnik s Ravnim u Plužinama. Udaljenost je oko deset kilometara.
“To je isključivo krijumčarski put”, rekao je za BIRN, pod uslovom anonimnosti, izvor iz oblasti sigurnosti u BiH.
Teren oko puta je previše strm za poljoprivredu, a putem gotovo da nema drugog saobraćaja.
Prema spisima predmeta u koje je BIRN imao uvid, policija vjeruje da su grupe krijumčarile cigarete iz Crne Gore u BiH preko planinskih prevoja i skrivale ih u Avtovcu i Lipniku i njihovoj okolini.
“S obzirom na to da teritorija općine Gacko graniči s Crnom Gorom, odnosno općinom Plužine, moguće je u kratkom vremenskom periodu prevesti akciznu robu do štekova na područjima Avtovca i Lipnika”, navodi se u jednom dokumentu.
Prema dokumentima, dok su Zirojević i Miletić navodno bili zaduženi za organizaciju, drugi članovi grupe pratili su kretanje policije ili se vozili ispred vozila s krijumčarenom robom kao izviđači. U spisima se navodi još 14 osoba koje su bile uključene, a svi su iz Gacka i susjednih općina.
Koristili su najmanje devet različitih vozila i često mijenjali registarske tablice.
“Voze kao manijaci”, kazao je izvor upoznat s policijskom istragom. “Mogu biti preko granice i nazad za deset minuta.” Policija je jednog od vozača prozvala “Fantom”.
“Vozi toliko brzo da ga niko ne može uhvatiti u policijskoj potjeri”, rekao je izvor.
Krijumčari su često koristili večernji period kada dolazi do smjene patrola, između 18 i 19 sati.
Prema izvorima upoznatim s istragom, umjesto da službenike smjenjuju direktno duž puta, smjene Granične policije odvijaju se na fiksnim punktovima, zbog čega nezvanični planinski prijelaz svakog dana ostaje bez nadzora oko sat vremena.
“A dok traje smjena, oni su već obavili posao”, kazao je izvor.
Iz Lipnika i Avtovca cigarete se prevoze dublje u Bosnu i Hercegovinu, gdje se prodaju preko uličnih prodavača. Ovaj novinar pronašao je krijumčarene cigarete koje se prodaju na ulicama Sarajeva za 4,5 bosanskih maraka, odnosno 2,25 eura. Cijena najjeftinije legalno prodavane paklice cigareta iznosi 6,2 KM, odnosno 3,10 eura.
Preklapanje krivičnih djela
Automobil koji je Mladen Zirojević koristio za krijumčarenje cigareta 2018. godine. Foto: BIRN.
Prema Globalnoj inicijativi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), krijumčarene cigarete se obično kreću iz Crne Gore kroz BiH i Hrvatsku prema Sloveniji i drugim zemljama Evropske unije.
Crna Gora ostaje ključno čvorište zbog luke Bar i šire logističke mreže povezane s pomorskim transportom i skladištenjem; Bosna i Hercegovina je prvenstveno tranzitna i izvorna zemlja za krijumčarenje cigareta, a ne veliko krajnje tržište.
Prema istraživanju organizacije Economics for Health, istraživačkog i političkog tijela pri Bloomberg School of Public Health Univerziteta “Johns Hopkins” u SAD-u, prošle godine je ilegalno tržište duhana činilo 8,4 posto ukupne potrošnje duhanskih proizvoda u BiH, što je pad u odnosu na 32,3 posto u 2019. godini.
Prihodi od akciza na duhanske proizvode dostigli su oko 600 miliona eura u 2025. godini, prema državnim podacima koje je dobio bosanskohercegovački portal Klix, iako se vjeruje da država i dalje svake godine gubi desetine miliona eura zbog krijumčarenja.
U Crnoj Gori je ilegalno tržište cigareta palo, s oko 51 posto ukupne potrošnje duhanskih proizvoda u 2019., na između 22 i 26 posto do 2022. godine, dok podaci Vlade pokazuju da su prihodi od akciza porasli, s 45,6 miliona eura u 2020., na 119,15 miliona eura u 2024. godini.
Saša Đorđević, viši analitičar GI-TOC-a, rekao je da ilegalnom trgovinom duhanskim proizvodima obično upravljaju nacionalne kriminalne grupe koje blisko sarađuju s partnerima širom Zapadnog Balkana.
“U praksi, ovo funkcioniše kao regionalna kriminalna mreža, a ne kao skup izolovanih nacionalnih grupa”, kazao je Đorđević.
“Prilagodljivi su, dobro finansirani i dobro povezani širom regiona. Šire gledano, često se preklapaju s akterima uključenim u druga ilegalna tržišta, uključujući trgovinu drogom.”
Godine 2018. Zirojević je bio među više osoba optuženih nakon velike policijske operacije u Republici Srpskoj usmjerene protiv osumnjičenih krijumčara, od kojih je devet bilo s područja Gacka.
Zirojević je rekao BIRN-u da nije poznavao druge osobe uhapšene tokom iste policijske operacije, osim onih koje su bile s njim. Kazao je da je krijumčario samo cigarete i da je zbog toga kažnjen.
“Što se tiče cigareta, osuđen sam u vezi s tom operacijom, za svoj dio u tome”, rekao je.
“Tri puta sam uhapšen s cigaretama u periodu od godinu dana, i svaki put sam zbog toga osuđen na sudu u Trebinju”, kazao je Zirojević za BIRN misleći na 2018. godinu.
“Nakon toga nisam hapšen ni zbog čega drugog; nisam bio privođen niti ispitivan. Niti znam da se protiv mene službeno vodi bilo šta.”
Policijski službenik sa cigaretama oduzetim od Mladena Zirojevića dok je upravljao bijelim kombijem (vidljivim iza kutija). Foto: BIRN.
Nakon Zirojevićevog prvog hapšenja, dva izvora rekla su BIRN-u da je njegov telefon stavljen pod policijski nadzor. Kada je policija zaplijenila vozilo za koje se vjerovalo da ga je ostavio, snimljen je njegov telefonski razgovor s policajcem Sašom Glušcem, koji je u nekoliko navrata bio načelnik Policijske stanice Gacko, uključujući period između 2018. i 2019. godine, u kojem je od Glušca zahtijevao da mu vrati vozilo “netaknuto”.
Zirojević je priznao da poznaje Glušca, ali je negirao da je zahtijevao da mu vrati automobil.
“Ne, brate, ne znam odakle ti ti sitni detalji”, kazao je. “Kada sam se predao policiji, rekao sam da ću doći s ključevima i otvoriti auto, kako niko ne bi lomio brave ili nešto slično. Rekao sam im da su u automobilu cigarete, da su moje cigarete i da preuzimam odgovornost za njih.”
Kazao je da je bio zadržan 48 sati, a zatim pušten.
Odvojeno, iste godine, policijski izvori navode da je Zirojević zaustavljen u vozilu registrovanom na gatačkog mesara, kuma sadašnjeg načelnika Policijske uprave Trebinje, Siniše Lakete. U vozilu je pronađena velika količina cigareta. Zirojević je rekao da je nakon sva tri hapšenja osuđen te da je kažnjen novčano i dobio uslovne kazne.
Glušac je odbio komentarisati slučaj bez dozvole svog nadređenog Siniše Lakete.
Laketa je također odbio razgovarati s BIRN-om i uputio pitanja Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, koje nije odgovorilo na BIRN-ov zahtjev za komentar.
Kasnije, 2022. godine, Zirojević je s ljekarom iz Gacka optužen za falsifikovanje ljekarskog uvjerenja kako bi opravdao tromjesečno odsustvo s posla u javnom preduzeću “Rudnik i Termoelektrana Gacko”, poznatom kao RiTE. U vrijeme navodne bolesti, Zirojević je zapravo bio u zatvoru u Foči zbog napada na državnog službenika. Prema Zirojevićevim riječima, te optužbe su odbačene.
Konačno, 2024. godine policijski službenici pretresli su njegovu kuću, pomoćne objekte i poslovne prostorije te privremeno oduzeli 200 litara tečnosti, za koju su vjerovali da je motorno gorivo. Zirojević nije imao dokumentaciju za gorivo, saopćila je Policijska uprava Trebinje. Nekoliko dana kasnije sâm se javio policiji, ali je istog dana pušten bez optužnice.
“Došao sam s advokatom i donio račun za sporno gorivo od računovođe”, kazao je Zirojević. “Do danas ga nisam ni dobio nazad i niko me u vezi s tim nije kontaktirao. Samo sam predao račun u policijskoj stanici. Nakon toga me više nikada nisu pozvali.”
“I dalje ozbiljan problem organizovanog kriminala”
Znak na ulazu u selo Avtovac, gdje živi Mladen Zirojević. Foto: BIRN.
Poput svojih navodnih saradnika u BiH, braća Cicmil poznavala su pogranični teren u Plužinama kao vlastiti džep.
Kao bivši direktor Službe zaštite i spašavanja u Plužinama, 35-godišnji Mirko Cicmil imao je na raspolaganju motorne sanke, dronove, terenska vozila i čamce.
Petar Cicmil vodio je porodičnu transportnu firmu “Cicmil Prevoz”, koja je uz pomoć državnih subvencija upravljala autobuskim linijama.
U optužnici protiv njih navodi se da su kupovali “neocarinjene cigarete” od saoptuženog Saše Pekića i potom ih prodavali “neidentifikovanim” kupcima u BiH. Policijski službenici Dragan Bačković, Predrag Vučurović, Predrag Mijušković i Nikola Glomažić optuženi su da su pomagali operaciju “koristeći svoje službene položaje u okviru Uprave policije Crne Gore”.
Tužilaštvo tvrdi da su aktivnosti devetorice muškaraca nanijele crnogorskoj državi štetu od 17,5 miliona eura zbog neplaćenih poreza i dažbina između kraja 2019. i marta 2021. godine, kada su optuženi za krijumčarenje više od 22.500 paketa cigareta, od kojih je svaki sadržavao 10.000 pojedinačnih cigareta.
Svi optuženi izjasnili su se da nisu krivi.
Đorđević iz GI-TOC-a rekao je da ilegalna trgovina duhanskim proizvodima često privlači manje pažnje od drugih kriminalnih tržišta ׅ“jer se obično smatra manje opasnom od, naprimjer, droge”.
“Jednostavno, postoji veća društvena tolerancija prema ilegalnim cigaretama nego prema mnogim drugim ilegalnim proizvodima. Ali to ne bi trebalo zamagliti činjenicu da je ovo i dalje ozbiljan problem organizovanog kriminala.”
