Lejla Begović, čiji je suprug Ernad Begović prije dvije godine smrtno stradao u poplavama spašavajući svoju porodicu, sada živi s troje djece u stanu koji joj je dodjelila Općina Jablanica. Pomoć države nije nikada dobila, a kaže da je ljuta na pravosudne institucije zbog cijelog procesa i sporosti istrage.
“Stanje u Donjoj Jablanici se ništa nije promijenilo. Radi se nešto, ali slabo je to”, kaže Begović.
Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala Federalnog tužilaštva preuzeo je predmet za tragičnu nesreću u Donjoj Jablanici koji je Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) formiralo 7. oktobra 2024. Iz Tužilaštva HNK-a su poslije potvrdili da je pod istragom jedna pravna i četiri fizičke osobe za zloupotrebu položaja, teške slučajeve izazivanja opće opasnosti, onečišćenje okoliša i nesavjestan rad u službi, odnosno djela koja su dovela do tragedije u kojoj je smrtno stradalo 19 osoba.
Iz Federalnog tužilaštva za Detektor podsjećaju da je glavni kantonalni tužilac Tužilaštva HNK-a 12. marta donio odluku kojom se iz proceduralnih razloga stavlja van snage ranije donesena naredba o provođenju istrage te se predmet vraća u prethodnu fazu postupka.
“Nakon što je predmet dostavljen na nadležnost Posebnom odjelu za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužilaštva FBiH, postupajući federalni tužilac, u okviru svoje zakonske nadležnosti, 18. marta 2026. godine donosi novu naredbu o provođenju istrage u istom predmetu”, kažu iz Federalnog tužilaštva.
U odgovoru navode da se kontinuirano poduzimaju istražne radnje, obavljaju vještačenja, uviđaji i druge radnje na terenu, saslušavaju svjedoci, prikuplja i analizira obimna izuzeta dokumentacija, te se provjeravaju i drugi podaci i dokazi značajni za potpuno utvrđivanje činjenica i okolnosti događaja.
“Postupajući federalni tužilac Posebnog odjela aktivno radi na ovom predmetu i poduzima sve potrebne radnje s ciljem što skorijeg donošenja tužilačke odluke”, dodaju iz Federalnog tužilaštva.
Iz Tužilaštva HNK-a su u odgovoru Detektoru naveli da je predmet dostavljen Federalnom tužiteljstvu jer je s formiranjem i početkom rada Posebni odjel postao stvarno nadležan za postupanje u krivičnim djelima za koje se vodila istraga.
Kamenolom iznad prostora gdje su se nalazile kuće. Foto: Detektor
Uredniku portala Hercegovina Info Nikoli Bačiću, kako kaže, najviše para oči količina informacija koju su institucije znale ili su morale znati prije tragedije jer se kamenolom Šuljika nije pojavio prije dvije, već 20 godina.
“Postoje odluke Općinskog vijeća, urbanistička suglasnost, inspekcijski nadzori, pitanje koncesije, prostorni planovi i cijeli administrativni trag. Istodobno imamo naselje građeno uz vododerinu koju mještani nazivaju Suhi potok, a nakon tragedije otvaraju se pitanja tko je ondje dopuštao gradnju, tko je kontrolirao lokalitet i kako se na kamenolomu našao materijal koji tamo geološki ne pripada. Mene od početka zanima upravo taj institucionalni lanac odgovornosti, a ne samo pitanje je li kamenolom neposredno uzrokovao odron”, pojašnjava Bačić.
On navodi i da ne bi unaprijed tvrdio da je svako trajanje istrage neopravdano jer je riječ o vrlo složenom predmetu koji uključuje geološka, rudarska i geodetska vještačenja.
Sandi Dizdarević, nekadašnji istražitelj a sada profesor kriminalističke psihologije i stalni sudski vještak iz kriminalističko-forenzičke oblasti, kaže da, prema pravilima, organ koji preuzima predmete prvobitno provodi cjelokupnu analizu spisa svih dokaza, te se utvrđuje da li je nešto dodatno trebalo uraditi i ponoviti, poput saslušanja svjedoka.
Pojašnjava da protok vremena i otpočinjanje istrage “iz početka” ne znači da istraga tek kreće, već da tužilac i policijski istražitelji nadopunjuju određene radnje, provode dodatna vještačenja ili izuzimaju dodatnu dokumentaciju i niz drugih radnji.
“Sve ove aktivnosti zahtijevaju enormno mnogo vremena, i u pogledu samog trajanja istrage to nije problem, već problem nastaje kada se politika i ‘duboka država’ krenu miješati i uticati”, govori Dizdarević.
Prema njegovim riječima, protok vremena čini bitan element kada se radi o personalnim dokazima.
“Protok vremena uvijek igra vrlo značajnu ulogu, osobito kod nas, jer i sami znamo koliko je istraga propalo, koliko ih je bilo u ladicama, koliko je donijeto odluka o obustavi istrage zbog nedostatka dokaza”, kaže Dizdarević.
U praksi kod složenih istraga, kako kaže, istražitelji mogu doći do zida, ali u takvim situacijama nužno je poduzeti reanalizu predmeta, svakog dokaza pojedinačno.
“Ako bi analizirali političke intervjue, bez obzira o kojoj političkoj opciji govorili, vidjet ćete da su im usta uvijek puna pijeteta prema žrtvama, kako oni podržavaju istragu i utvrđivanje odgovornosti. Ali to vam izgleda baš kao što sam u jednoj od svojih knjiga o ljudskim sudbinama napisao: ‘Iza svake istine stoji laž, jer put do istine utkan je na lažima’”, poručuje Dizdarević.
Vodena bujica je prije dvije godina na Zlatama uništila više kuća. Foto: Denis Ruvić, Detektor.ba
Begović dvogodišnje vođenje istrage smatra sramotnim i pita šta se u tom periodu toliko radi s dokumentima.
“Koliko će još raditi? Pa da je htio neko, zastao bi, razvrstao bi te dokumente, mogao je uočiti šta je i kako je, nego se to razvlači radi nečega”, kazala je Begović za Detektor.
Hanadi Maslo je za Detektor ranije ispričala kako je u osmom mjesecu trudnoće izgubila bebu dok se u porodičnoj kući u Donjoj Jablanici borila s vodom i muljem. Uz pomoć dobrih ljudi i humanitarnog Udruženja “Pomozi.ba”, sagradila je kuću u Mostaru. Pomoć od države nikada nije dobila.
Nakon dvije godine, u šestom mjesecu trudnoće, i dalje, kaže, čeka odgovore.
“Država apsolutno ništa nije uradila po tom pitanju, samo slučaj prebacuju s jedne strane na drugu, traže dokaze… Apsolutno se ništa ne dešava”, rekla je Maslo.
Nakon svega, Maslo izbjegava otići u Donju Jablanicu i sa svojim suprugom okrenula se budućnosti.
“Sve se nekako polahko slaže, tako da čovjek, vrati se, ali u momente, pa se trzne, nekako kaže sebi: ‘Neka, nećemo, hajmo naprijed gurati, hajmo pozitivno razmišljati’, jer vraćanje previše na to, utiče na ljudsku psihu i na snove”, kazala je Maslo.
Nekoliko mjeseci nakon nesreće, Detektor je objavio da su milioni maraka uplaćeni na donatorske račune općina i kantona za pomoć poplavljenim područjima gdje su u oktobru 2024. desetine stanovnika ostale bez kuća i svojih najmilijih, ali općine i dalje oklijevaju podijeliti podatke kako se ovaj novac troši.