Profesor Amer Osmić, autor istraživanja “Od obećanja do odgovornosti: Političke stranke, sloboda medija i sigurnost novinara u BiH”, kazao je da nije dovoljna deklarativna podrška slobodi govora, sigurnosti novinara ili evropskim standardima u oblasti medija.
“Rezultat te deklarativne podrške morao je proizvesti određenu vrstu politike”, kazao je Osmić.
Dodao je kako je, poslije deklarativne podrške, praćeno da li su pokrenute određene politike koje bi poboljšale stanje slobode govora, sigurnosti novinara i primjenu evropskih standarda.
“Kada je u pitanju mjerljivost političkih obećanja, nisu ponuđene adekvatne mjere, aktivnosti, rokovi, budžeti i što je vrlo važno za praćenje, indikatori na osnovu kojih biste mogli pratiti realizaciju tih obećanja kroz definisane rokove. Takvih elemenata nema ni u jednoj političkoj opciji u BiH koju smo analizirali”, pojasnio je Osmić.
Napomenuo je da su analizirani javno dostupni podaci na web stranicama i službenim profilima stranaka na društvenim mrežama.
“Ovo nisu rezultati kojima želimo nekoga loše ocijeniti ili da neka stranka dobije bolju, a neka lošiju ocjenu. Ovim rezultatima želimo potaknuti političke opcije da zajedno s nama razgovaraju o elementima koje je moguće integrirati u programe koje tek trebaju objaviti”, zaključuje Osmić.
BH Novinari su analizirali programe, akcione planove i deklaracije 15 političkih stranaka koje participiraju u vlasti na svim nivoima vlasti i koje su se prijavile za Opće izbore 2026. Cilj je, stoji u saopštenju BH Novinara, potaći političke stranke da odgovornije nego do sada, strateški i dugoročno podržavaju medijske slobode i sigurnost novinara kao dio evropskih vrijednosti i ciljeva ulaska BiH u Evropsku uniju.
Generalna sekretarka BH Novinara Borka Rudić upozorila je tokom prezentacije istraživanja da se u medijskom sektoru i u oblasti sigurnosti novinara donose ad hoc rješenja koja, prema njenim riječima, nisu rezultat promišljene stranačke politike prema medijima, već “individualne odluke i osjećaj” pojedinih političkih lidera da medije treba disciplinirati ili na drugi način kreirati medijsko okruženje.
Posebno problematičnim, Rudić smatra činjenicu da su individualne prijedloge lidera stranaka zakonodavne i izvršne vlasti pretvarale u zakone koji su drastično i negativno uticali na medijske slobode u BiH.
“BiH je nazadovala za 26 mjesta na ljestvici Reportera bez granica u posljednje tri godine, što je direktna posljedica izmjene zakonskog okvira, prije svega kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj, ali u isto vrijeme i neefikasnog procesuiranja napada i prijetnji novinarima”, spomenula je Rudić.
Predsjednik Udruženja BH Novinari Marko Divković kazao je da ga rezultati ovakvih analiza lično plaše, jer prema dosadašnjem iskustvu, uglavnom pokažu da BiH konstantno nazaduje u medijskim slobodama. Pri tome je podsjetio da je BiH prije 15 do 16 godina, mjerena Indeksom medijskih sloboda, bila na 37 mjestu.
Rudić je zaključila da će se sveobuhvatnom strategijom medijskoj i novinarskoj zajednici omogućiti da, u dijalogu sa vlastima, kroz legitimne pritiske, zagovaranje i lobiranje, rade na donošenju zakona koji su u skladu sa evropskim standardima.
“Sve što se događalo u posljednje tri godine, u periodu kada je BiH dobila kandidatski status, zapravo je pokazalo da imamo zakonski okvir koji nije u skladu sa evropskim standardima i da ozbiljno moramo poraditi na kreiranju nekih novih puteva zagovaranja evropske legislative kroz proces integracije u Evropsku uniju“, kaže Rudić.
Prema njenim riječima, upravo zbog toga BH Novinari zagovaraju strateški pristup, utemeljen na evropskim standardima, u kreiranju zakonskog, institucionalnog i društvenog okruženja za zaštitu slobode medija i sigurnosti novinara i novinarki.
S tim ciljem, BH Novinari pokreću četverogodišnju zagovaračku kampanju za jačanje medijskih sloboda i unapređenje krivičnopravne regulative za sigurnost novinara i novinarki u BiH.
“U periodu od 2026. do 2030. zagovarat ćemo izmjene krivičnog zakonodavstva, zaštitu novinara od prijetnji i nasilja, usklađivanje zakonodavstva BiH s evropskim standardima u oblasti transparentnosti medijskog vlasništva, finansiranja medija javnim novcem i nezavisnosti javnih medijskih servisa i regulatora, te formiranje Fonda za podršku medijima i produkciju pluralnih medijskih sadržaja“, pojasnila je Rudić.
