Početkom jula Sjedinjene Američke Države produžile su za još mjesec dana licencu koja omogućava NIS-u da nastavi poslovanje, čime je ponovo odgođena primjena sankcija koje proizlaze iz ruskog vlasništva nad kompanijom.
Ured za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC) istovremeno je produžio rok mađarskoj kompaniji MOL za pregovore o kupovini kontrolnog paketa dionica NIS-a od ruskog Gazprom Nefta do kraja jula.
To je sedmo odgađanje od početka godine, kada je MOL objavio da je postigao okvirni sporazum s Gazprom Neftom o kupovini njegovog udjela od 56,15 posto.
Šest mjeseci kasnije, javnost u regionu i dalje ne zna kakva je sudbina jedne od najvećih energetskih kompanija u Srbiji, koja ima značajnu mrežu i u Republici Srpskoj. Detektor je ranije pisao kako će kupovinom kontrolnog udjela u NIS-u od ruskog Gazprom Nefta, mađarski MOL preuzeti maloprodajnu mrežu sa oko 40 benzinskih pumpi u Bosni i Hercegovini, gdje već ima snažno prisustvo preko INA-e i Energopetrola, čime će postati apsolutno dominantan na tržištu. Takav položaj, prema stručnjacima, MOL može iskoristiti da zatvori tržište za konkurenciju i kontroliše cijene.
Nedostatak transparentnosti, dugotrajni pregovori i odluka Moskve da o prodaji pregovara bez prethodnih konsultacija sa Srbijom, koja je manjinski vlasnik NIS-a, naveli su analitičare da zaključe kako Gazprom samo kupuje vrijeme ili uopće nema namjeru prodati svoj udio.
“Rusi ovo ne razvlače – oni jednostavno ne žele prodati”, kaže Vladan Pavlović, finansijski analitičar poljske brokerske kuće Ipopema Securities.
“Ne vidim drugo objašnjenje za ovoliko duge pregovore. Samo kupuju vrijeme… Ako bi željeli prodati, prodali bi onome ko nudi najveću cijenu. U ovom slučaju to bi bila Srbija, koja ima jasan interes da se ovo pitanje riješi”, dodao je.
Ruska kontrola nad NIS-om, koji je prije američkih sankcija držao gotovo 80 posto tržišta goriva u Srbiji, Moskvi daje značajan politički utjecaj u zemlji koja više od 80 posto prirodnog plina uvozi upravo iz Rusije.
Pavlović smatra da Rusija nema motiv za prodaju.
“Logika je jednostavna – zašto prodavati ako ne možete doći do novca?”, rekao je za BIRN.
“Novac od prodaje NIS-a vjerovatno bi bio blokiran na posebnom računu, a Moskva bi mu mogla pristupiti tek nakon ukidanja sankcija. Ne vidim razlog zbog kojeg bi Rusija sada prodala. Jedino je pitanje koliko će dugo OFAC nastaviti produžavati rokove”, smatra on.
Zašto je Srbija isključena iz procesa?
Tadašnji njemački kancelar Olaf Scholz, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i potpredsjednik Evropske komisije Maroš Šefčovič u julu 2024. godine u Beogradu, tokom potpisivanja Memoranduma o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama između Srbije i EU. Foto: N1
Jedna od najvećih nepoznanica u cijeloj priči jeste zbog čega je Moskva ignorisala višestruke javne izjave srbijanskih zvaničnika da je Beograd spreman ponuditi više novca za većinski paket NIS-a.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić to je prvi put izjavio u novembru prošle godine, kada je najavio da će potencijalni evropski i azijski investitori ući u pregovore o kupovini kompanije.
Ubrzo je postalo jasno da su zainteresirani mađarski MOL i državna naftna kompanija Abu Dhabija ADNOC, koja se posljednjih mjeseci gotovo više i ne spominje u javnosti.
Nakon što je MOL u januaru objavio da je postigao dogovor s Gazpromom, Vučić je rekao da je Srbija bila spremna Rusiji platiti “dvostruko više od tih 900 miliona eura” kako bi izbjegla nacionalizaciju ili oduzimanje strane imovine, ali da je Moskva odlučila pregovarati s drugim kupcem.
“Poštovali smo njihovu odluku i ne želimo narušavati odnose s važnom svjetskom silom”, rekao je tada Vučić, dodajući da ne želi otkriti zašto je Srbija isključena iz procesa jer bi to moglo naštetiti interesima zemlje.
Branislav Đorđić iz brokerske kuće Jorgić smatra da je Srbija trebala iskoristiti vlastiti Zakon o preuzimanju akcionarskih društava, koji omogućava podnošenje ponude svim dioničarima.
“Tada bi svaki dioničar, uključujući Gazprom i manjinske vlasnike, morao zvanično odgovoriti. Da je Gazprom odbio ponudu, imali bismo konačan odgovor”, kaže Đorđić.
Ipak, čak i da je Srbija krenula tim putem, manevarski prostor bio bi ograničen.
Ako MOL i Gazprom ne postignu dogovor ili OFAC izgubi strpljenje, Srbija praktično nema mnogo alternativa.
U tom slučaju jedina opcija bilo bi preuzimanje kontrole nad NIS-om bez saglasnosti Rusije.
Za razliku od Pavlovića, Đorđić smatra da posljednje produženje roka ipak ukazuje na određeni napredak u pregovorima.
“MOL i Gazprom moraju OFAC-u dostaviti dokumentaciju koja pokazuje da su napravili dodatne korake prema zaključenju ugovora. U suprotnom, rok ne bi bio produžen.”
Ministrica rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović također je produženje protumačila kao pozitivan signal.
“Podsjećam da je prethodno produženje bilo na samo dvije sedmice, a sada je odobreno 30 dana. To znači da je došlo do pozitivnih pomaka u komunikaciji i razmjeni informacija”, rekla je 6. jula za Radio Beograd.
Nacionalizacija ponovo u igri
Gazprom pumpa u Istočnom Sarajevu. Foto: Gazprom
Dugotrajni pregovori ponovo su otvorili pitanje moguće nacionalizacije NIS-a.
Iako Vučić više puta ističe da je protiv nacionalizacije, krajem prošle godine, nakon što su uvedene sankcije i privremeno obustavljen rad Rafinerije u Pančevu, priznao je da bi Srbija mogla biti primorana preuzeti ruski udio bez saglasnosti Moskve ukoliko se ne pronađe drugo rješenje za očuvanje energetske sigurnosti.
Pavlović smatra da je takav scenario malo vjerovatan, barem do izbora, koje je Vučić najavio za ovu godinu.
“Ovo nije samo ekonomsko pitanje, već i političko i sigurnosno. Ne vjerujem da bi nacionalizacija koristila sadašnjoj vlasti”, kaže on.
Đorđić upozorava da bi takav potez mogao imati visoku cijenu.
Srbija je nedavno s Gazpromom ugovorila samo kratkoročne isporuke plina, što bi moglo značiti da Rusija pitanje budućih isporuka povezuje s vlasničkim sporom oko NIS-a.
“Jedan odgovor mogao bi biti povećanje cijena plina ili smanjenje isporuka”, kaže Đorđić.
Obje opcije imale bi ozbiljne posljedice za srbijansku ekonomiju, koja je snažno ovisna o ruskom plinu, dok bi pronalazak alternativnih dobavljača u kratkom roku bio i težak i znatno skuplji.
Najdetaljnije informacije o pregovorima javnost je dobila 11. juna, kada je ministrica Đedović Handanović izjavila da su Srbija i MOL postigli dogovor da Rafinerija u Pančevu nastavi raditi po postojećem poslovnom modelu ukoliko mađarska kompanija preuzme NIS.
Dodala je i da bi predstavnici Srbije u Upravnom odboru NIS-a dobili šire ovlasti, uključujući mogućnost aktivnijeg učestvovanja u donošenju odluka, ali i blokiranja odluka koje bi bile suprotne interesima Srbije.
Prema njenim riječima, dogovoreno je i da Srbija, ukoliko MOL preuzme NIS, kupi dodatnih pet posto dionica, čime bi povećala svoj vlasnički udio na 35 posto. Nije precizirala od koga bi te dionice bile kupljene.
Đorđić smatra da bi Vlada Srbije umjesto toga mogla pokušati otkupiti dionice od manjinskih akcionara, kojih ima oko dva miliona i koji zajedno posjeduju približno 14 posto kompanije.
Srbijanski zvaničnici nisu potvrdili da li su o NIS-u vođeni direktni razgovori s ruskom stranom, ali je krajem juna glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio da takvi razgovori postoje.
Kako prenosi ruska državna agencija TASS, Peskov je rekao da se pregovori odnose na komercijalna pitanja, ali nije želio otkriti više detalja.
