Ključna poruka smjernica jeste da se primarna odgovornost za sigurnost na internetu mora prebaciti sa djece i roditelja na države i tehnološke kompanije, i to kroz sigurnije dizajniranje platformi i strožiju zakonsku regulativu.
Među deset ključnih koraka za regulisanje online zaštite djece, iz UN-a su naveli da platforme trebaju ugraditi sigurnost i maksimalnu zaštitu privatnosti u sam dizajn i strogo regulisanje online marketinga usmjerenog na djecu. Zatim su navedeni zasnivanje regulative na pravima djeteta, zaštitu privatnosti podataka, da kompanije prave procjene uticaja na prava djeteta u sklopu šire detaljne provjere poštivanja ljudskih prava, postavljanje “zaštitnih ograda“ na sistemima za verifikaciju dobi, ciljanje dobnih ograničenja na konkretne povrede, davanje glasa djeci, zahtijevanje transparentnosti te uključivanje nadzora.
Kao finalni korak istakli su da se od kompanija treba zahtijevati da omoguće pristup nezavisnim istraživačima, ali da trebaju biti transparentni i brzo djelovati na osnovu prikupljenih dokaza.
Visoki komesar UN-a za ljudska prava Volker Türk pozvao je u petak na snažnije mjere kako država, tako i tehnoloških kompanija, s ciljem da online platforme postanu sigurnije za djecu, insistirajući na efikasnoj regulaciji, nadzoru i odgovornosti.
“Digitalni svijet koji djecu povezuje sa učenjem, zajednicom i kreativnošću, istovremeno ih izlaže i stvarnim rizicima po njihovu sigurnost, privatnost i dobrobit“, rekao je Tirk te dodao da je unapređenje zaštite djece na mreži hitan prioritet za koji se mora osigurati da bude sproveden na ispravan način.
Amela Efendić, menadžerica Centra za sigurni internet BiH, za Detektor je rekla da ove preporuke stalno treba ponavljati sve dok države na adekvatan način ne odgovore i ne uspostave mehanizme i procedure kojima će se djeca adekvatnije zaštititi.
“Fokus država, donosioca odluka, političkih partija, svih onih koji vode jedno državno uređenje, mora primarno biti na zaštiti svih dječjih prava i najboljeg interesa djeteta. Nikakvi drugi zakoni ne mogu doći ispred toga”, kazala je Efendić.
Prema njenim riječima, Bosna i Hercegovina još uvijek nema harmonizirano zakonodavstvo po pitanju nasilja i eksploatacije djece u digitalnom okruženju. Dodala je kako je Centar za sigurni internet nedavno sa timom stručnjaka izradio preporuke, koje u narednom periodu trebaju plasirati, za izmjene i dopune zakonodavnog okvira koje će na adekvatan način zaštiti djecu.
“Naš trenutni zakonodavni okvir kako na državnom tako i na entitetskim nivoima i nivou Brčko distrikta nije u potpunosti usklađen sa svim međunarodnim konvencijama odnosno sa zakonodavnim propisima koje imamo na međunarodnom nivou. Tako da je to neophodno uskladiti”, pojasnila je ona.
Efendić je dodala da zakonski okviri koji štite prava djeteta u digitalnom okruženju nisu ni horizontalno usklađeni između entiteta i Brčko distrikta.
Analizirajući preporučene korake za zaštitu djece u online prostoru, Efendić je naglasila da su roditelji ti koji prvo trebaju naučiti kako da koriste digitalne tehnologije i kako da se ponašaju u online okruženju kako bi onda mogli da nauče svoju djecu kako da budu sigurni na internetu, da štiti lične podatke, da ne komunicira sa nepoznatim osobama online, te da ne dijele svoje fotografije i lične podatke online.
“Mi prvo trebamo roditelje naučiti da ne postavljaju dječje slike na svaku društvenu mrežu na kojoj imaju profil. Jer sve te dječije slike itekako mogu biti zloupotrebljene”, kazala je Efendić.
Prema njenom mišljenju, roditelji bi se trebali informisati šta djeca rade online, te im ne bi trebali kreirati profile na društvenim mrežama prije nego što ne budu mentalno zrela za upravljanje takvim profilima.
“Roditelji se ne razumiju u društvene mreže, Snapchat recimo, koji briše poruke, pa ih onda nikako ne mogu vidjeti. Kada roditelji razgovaraju s djecom ili kada pogledaju šta dijete radi na telefonu, to nije nikakvo kršenje privatnosti djeteta. Nijedno kršenje privatnosti nije važnije od dječje zaštite”, pojasnila je ona.
Detektor je ranije pisao da je u Banjoj Luci uhapšena prva osoba u BiH zbog dječije pornografije koju je generisala umjetna inteligencija. Stručnjaci su naveli da slike generisane umjetnom inteligencijom uvijek imaju poveznicu na stvarno zlostavljanu djecu.
Detektor je također pisao i o upozorenjima Federalne uprave policije na sve učestalije slučajeve nezakonitog snimanja i distribucije eksplicitnog sadržaja među učenicima osnovnih i srednjih škola.
