Ogoljen pejzaž. Mlade biljke izbijaju iz gole zemlje s koje su uklonjena stabla. Otopljeni snijeg januarskog dana se cijedi niz izlokani makadam u mjestu Dobro u općini Visoko.
Ništa osim natpisa Injazat ispisanog na golemom kamenu nasred livade ne ukazuje na početak bilo kakve gradnje.
Na ovom mjestu prije tri godine za potrebe promotivnog videa snimljeni su bageri koji krče šumu i parcelišu zemljište.
Kompanija kuvajtskih vlasnika Poduhvati budućnosti – Injazat Future krajem 2021. kupila je u Dobrom, gdje su snimljeni bageri, velike količine zemlje. Prema podacima mape katastra ova firma sada je vlasnik oko 60 hektara zemljišta, što je veličina od oko 80 fudbalskih terena.
Na dijelu ove lokacije, međutim, prostornim planom gradnja je zabranjena. Parcele se jednim dijelom nalaze na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu, a podaci iz prostornog plana ukazuju da se nalazi u zoni zaštite izvorišta.
Istraživanje Detektora i Mreže arapskih novinara otkrilo je da je kompanija Injazat iz Kuvajta u posljednjih 14 godina otvorila nekoliko podružnica u Bosni i Hercegovini, preko kojih otkupljuje, između ostalih, i poljoprivredne i šumske parcele od lokalnog stanovništva. Zatim ih parceliše, krči i nudi kupcima iz zemalja Zaljeva, po znatno višim cijenama, uvjeravajući ih da na njima mogu graditi kuće, iako za neke od njih nikada nisu osigurali dozvole.
Kompanija je zemljište, od kojeg pojedino i građevinsko, kupovala i od firmi.
Idiličnim prizorima bh. prirode kompanija Injazat putem društvenih mreža privlači kupce iz Zaljeva. Na Instagram profilu Injazata kao propagandni materijal kojim se prikazuju radovi objavljeni u decembru 2022. podijeljeni su i video snimci krčenja šume.
Zbog sumnje da je šuma u mjestu Dobro u Visokom ilegalno posječena Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona 4. februara 2026. podiglo je optužnicu protiv kompanije Poduhvati budućnosti – Injazat Future i još jedne povezane osobe za pustošenje šume.
U optužnici je navedeno da je izvršena sječa stabala na površini jednakoj 25 fudbalskih terena.
Na ovaj način je, kako se navodi u optužnici, narušen biodiverzitet i ugrožen opstanak šume i njene ekološke funkcije.
Optuženi su, kako se navodi u optužnici, pričinili štetu Kantonalnoj upravi za šumarstvo ZDK u ukupnom iznosu od skoro 150 hiljada maraka.
Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona i godinu ranije, tačnije u julu 2025. godine, podiglo je optužnicu koja je istog mjeseca i potvrđena, zbog istog krivičnog djela protiv kompanije Poduhvati budućnosti-Injazat Future i još tri osobe povezane s firmom.
U optužnici Kantonalnog tužilaštva Zeničko-Dobojskog kantona je navedeno da je kompanija od maja 2022. do istog mjeseca 2023. godine u opštini Visoko posjekla šumu prouzrokujući golet na zemljištu veličine pet i po fudbalskih terena.
U dokumentu se navodi da se šteta nanesena Kantonalnoj upravi za šumarstvo u tom kantonu procjenjuje na oko 31 hiljadu maraka.
Ovi postupci su još u toku.
Sentinel snimci/Prije i poslije sječe šume na području Dobrog kod Visokog
Dvije sedmice prije nego što je objavljen snimak krčenja šume u Dobrom, vlasnik kompanije Nayef Abu Shaibah sastao se sa gradonačelnikom Visokog Mirzom Ganićem. Tom prilikom vlasniku Injazata je uručen i poklon. Ganić nije odgovorio na upit Detektora da priča o svojim kontaktima sa vlasnikom kuvajtske firme.
U istoj općini, godinu ranije, predstavnici kuvajtske podružnice u BiH ilegalno su počeli gradnju dva objekta.
Salah Sulaiman Kshash Al-Nidawi, na rukovodećim pozicijama u tri od četiri kompanije u vlasništvu Abu Shaibaha, zajedno sa još jednom osobom osuđen je u maju 2023. pred Općinskim sudom u Visokom zbog bespravne gradnje.
Kako je za Detektor potvrđeno, sud je utvrdio da su oni tokom 2021. godine, kao odgovorne osobe u kompaniji, bez dozvola i suprotno važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji, počeli izgradnju više stambenih objekata na području Visokog.
Gradnju su započeli na poljoprivrednom zemljištu, navedeno je odgovoru, izvan granica urbanog i građevinskog područja.
Optuženima su tada izrečene novčane kazne u iznosu od po četiri hiljade maraka.
Kritike u komentarima
Uprkos naporima da održe odličnu reputaciju sastancima sa zvaničnicima u BiH i diplomatskim vezama, komentari na društvenim mrežama kompanije Injazat odaju mračnu tajnu.
Jedan od njih navodi: “Ne vjerujte im, kupio sam ga prije četiri godine i niko mi nije odgovorio”. Drugi upozorava: “Uzeli su novac prije nekoliko mjeseci, a još se nisu javili”. “Iz ličnog iskustva, a Bog mi je svjedok, kupio sam dvije parcele i sada duboko žalim zbog toga”, “Zemljište je jeftino, ali gradnja je pravi problem”, navode ostali.
Detektor je potvrdio da kuvajtska kompanija Injazat Future, koja oglašava da je specijalizirana za prodaju nekretnina, u BiH ima nekoliko firmi preko kojih posluje. U vlasništvu Nayefa Abu Shaibaha, koji se u medijima predstavlja kao vlasnik istoimene kuvajtske kompanije, u BiH osim firme Injazat Future, nalaze se i kompanije Senyar, Deema i Nayef Abu Shaibah.
Novinari Detektora su pitanja o poslovanju i svim kritikama uputili na dostupne onlajn kontakte firme Injazat Future. Novinari su također posjetili i sjedište firme u Hadžićima, gdje su zaposlenima ostavili pitanja. Odgovori nisu stigli do objave ovog teksta.
Sjedište kompanije Poduhvati budućnosti- Injazat Future u Hadžićima/ Foto: Detektor
Aladin Abdagić, glavni urednik Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), koji je istraživao firme osnovane kapitalom zemalja sa Bliskog istoka, a koje su ulagale u kupovinu nekretnina u BiH, rekao je za Detektor da je do početka 2019. godine u Federaciji BiH bilo registrovano nešto više od 1.600 takvih kompanija.
Istraživanje CIN-a je tada pokazalo da su pojedini ulagači ilegalno gradili velika stambena naselja.
“Koristili su slabosti domaćeg sistema, ignorišući naredbe o prekidu radova i rušenju objekata. Vlasnici ovih naselja prolazili sa usmenom opomenom lokalnih vlasti a radovi su znali biti zaustavljeni tek kada su podigli većinu planiranih vila”, objasnio je Abdagić.
Također, kako je dodao, istraživanje je pokazalo da su sudski procesi protiv nelegalnih graditelja rijetki, te da su završavali presudama sa minimalnim novčanim kaznama.
Federalni tržišno, turističko-ugostiteljski inspektori pokušali su izvršiti nadzor kod Nayefa Abu Shaibah, ali ga nisu zatekli na njegovoj adresi, dodali su.
Deset miliona za nekoliko hektara zemljišta u Brezi
U naselju Sutješćica u Brezi kompanija Nayef Abu Shaibah kupila je oko 2,5 hektara zemljišta – što je veličine oko 3,5 fudbalskih terena – koje je na stranici kompanije Poduhvati budućnosti – Injazat Future predstavljeno kao rezidencijalno. Na ovom području, kako je prikazano, planirana je gradnja 43 kuće i džamije.
Jedan od ukupno dva i po hektara ukupne površine koju posjeduje kompanija Nayef Abu Shaibah u tom mjestu otkupila je za 60.500 maraka.
Uvidom u Prostorni plan novinari su otkrili da je ovo zemljište trenutno nepogodno za gradnju.
Na stranici Injazata navedeno je da projekt košta dva miliona kuvajtskih dinara, što je oko 11 miliona maraka.
Zemljište je, kako stoji na stranici, rasprodano, ali objekti predstavljeni na ilustraciji ni poslije šest godina nisu izgrađeni.
Plan za područje Sutješčice u Brezi/ Foto: Screenshot sa stranice kompanije Poduhvati budućnosti – Injazat Future
Vedad Jusić, načelnik Breze kazao je da su procesi prodaje zemljišta arapskim investitorima na području te općine počeli 2013. godine, kada je grupa pojedinaca, građana Breze, otkupila veće količine zemljišta na područjima koja nisu bila predviđena za gradnju u tom momentu.
“Da bi dalje ta zemljišta kroz prodaju išla prema drugim licima, pravnim subjektima, firmama, stranim investitorima, koji su nakon određenog perioda tražili svoja prava, odnosno pokušavali rješavati određene dokumentacije u smislu gradnje”, navodi Jusić u razgovoru za Detektor.
Kroz prostorne planove općina je, navodi načelnik Breze, u tom periodu pokušala da omogući kupcima izgradnju na tim područjima, ali to nije prošlo u obliku u kojem je bila njihova namjera. U ovom periodu načelnik Breze bio je Halil Tuzlić, koji je u međuvremenu preminuo.
“Međutim, iz drugih razloga, da li je u pitanju klizište, šumsko zemljište ili neki drugi razlog, nisu uopće pogodni niti je po zakonu moguće na njima graditi, a u tim prostorno-planskim dokumentacijama se vode kao prošireno građevinsko ili građevinsko zemljište, što sada općini predstavlja problem u smislu zahtjeva određenih subjekata za gradnju na tim prostorima”, objašnjava načelnik Breze.
Kako se vidi u Prostornom planu Breze koji važi do 2029. godine parcele koje je kupila kuvajtska kompanija nalaze se na ugroženom zemljištu. Gradnja na njima je dozvoljena samo ako kompanija završi geološka istraživanja i sanira područje, te dobije saglasnost kantonalnog Ministarstva kojim se potvrđuje da su provedene mjere dovoljne i da se njima isključuje opasnost.
Zemljište u vlasništvu kompanije Nayef Abu Shaibah u Brezi na kojem je planirana izgradnja vila/Foto: Detektor
Kako se vidi u dokumentaciji, za nekoliko parcela nema podataka da je investitor to i uradio do februara 2026. godine.
U praksi ovo ograničenje za vlasnika znači moguća višemilionska ulaganja kako bi zadovoljio uslove za gradnju, pojašnjava Jusić.
Abu Shaibah je 2023. donirao fasadu za zgradu Medžlisa Islamske zajednice Gračanica kod Visokog, te je sponzorisao FK Mladost iz Župče u Brezi.
Injazat je 2025. bio i generalni sponzor manifestacije Hadžićko ljeto, na čemu im se Općina Hadžići zvanično zahvalila na svom Facebook profilu.
Upozorenja kuvajtskih vlasti
U videu objavljenom na društvenim mrežama u augustu 2024, advokat Fahad Al-Hadad iz Kuvajta upozorio je građane te zemlje na tekuće prevare s nekretninama u BiH napominjući da su većina žrtava ovih shema Kuvajćani.
“Većina pogođenih ljudi su Kuvajćani, posebno u Bosni“, rekao je advokat, koji nije odgovorio na upit Detektora za razgovor. “Svi oni prodaju farme, a ne kuće. Ova zemljišta se smatraju poljoprivrednim, a ne stambenim.“
U međuvremenu, jedan od saudijskih influencera i, kako navodi na profilu, potpredsjednik Odbora za podizanje svijesti potrošača pri Trgovinskoj komori Rijada Khaled Al-Harbi pod alijasom “Abueyas”, objavio je u Tik Tok postu u septembru 2023. da je otkrivena navodna shema prevare velikih razmjera sa zemljištem u koju su uključene kompanije koje su navodno zaradile milione prodajući nepostojeće parcele zemljišta investitorima širom svijeta, precizirajući da se to odnosi na BiH. On je u svojoj objavi pomenuo osobu sa “narandžastom bradom”, koju nije imenovao. Takav opis odgovara izgledu Nayefa Abu Shaibaha, što su bila i pitanja ljudi u komentarima, na šta influenser nije odgovarao.
Naveo je da ove kompanije fabrikuju lažne dokumente o vlasništvu nad zemljištem, često štampane na jednostavnim zelenim A4 listovima: “Kao što Nayef pokazuje svoju zemlju”, i predstavljaju ih kao zvanične evidencije o imovini. Nije odgovorio na upit Detektora za razgovor i preciziranje svojih navoda.
Kuvajtski advokat Abdullah Alkhwash u januaru 2026. je objavio sudsku presudu kojom se kompanija za nekretnine i kuvajtska modna influenserka obavezuju da plate oko 65.000 maraka nakon što su zajednički prodali zemljište u BiH kuvajtskom državljaninu, koje se kasnije pokazalo nepogodnim za gradnju.
Advokat je objasnio za Detektor da se sve takve kompanije bave prodajom zemljišta pod izgovorom da je namijenjeno za stambenu izgradnju, da bi se kasnije ispostavilo da je zemljište poljoprivredno ili šumsko.
“Ranije sam objavljivao upozorenja putem svojih ličnih izvještaja, naglašavajući važnost opreza, poštivanja odgovarajućih procedura i provođenja dubinske analize prije kupovine zemljišta ili potpisivanja ugovora”, naveo je kuvajtski advokat Abdullah Alkhwash za Detektor.
Objava kuvajtski advokata Alkawsha o presudi/ Foto: Screenshot prevedne objave na mreži X
“Treba napomenuti da su svi slučajevi koje sam podnio protiv tih kompanija bili uspješni i da nijedan nije izgubljen”, navodi advokat Alkwash ne imenujući kompanije.
On navodi da postoji više konačnih presuda u sličnim predmetima.
“Neke nalažu kompanijama da raskinu kupoprodajne ugovore zbog neispunjavanja ugovornih obaveza u vezi s izgradnjom vila u skladu s dogovorenim specifikacijama. Druge presude poništavaju kupoprodajne ugovore nakon što je utvrđeno da zemljište nije bilo namijenjeno za stambenu izgradnju, a kompanijama je naloženo da vrate plaćene iznose zajedno s odštetom.“
Zbog trenda prevarantskih praksi u Kuvajtu, krajem 2024. godine tadašnji Ministar trgovine i industrije Halifa Abdullah Al-Ajil izdao je preporuku koja propisuje da se nekretnine mogu oglašavati samo uz saglasnost vlasnika, uz tačne i potpune informacije, te uz informisanje nadležnih institucija.
U preporuci je, između ostalog, navedeno da je zabranjeno prikrivanje nedostataka koje utiču na vrijednost nekretnine ili na odluku o kupovini. Ministarstvo trgovine Kuvajta nije odgovorilo na upit Detektora za preciziranje ovog upozorenja.
Kako posluje Injazat Future?
Sjedište kompanije Injazat Future ispred koje se najčešće pojavljuje Nayef Abu Shaiba je u Kuvajtu, na adresi u Mousa Trade Centru. Kompanija prema internet stranici posluje i u Egiptu, Gruziji, Njemačkoj i Turskoj. U BiH Injazat ima firmu sa istim imenom i nekoliko firmi sa istim vlasnikom i adresom.
Najstarija nosi ime vlasnika NAYEF ABU SHAIBAH i osnovana je 2012. godine, prvo u Visokom, ali je sjedište 2022. godine prebačeno u Hadžiće. Senyar je osnovana dvije godine kasnije, dok je firma Poduhvati budućnosti – Injazat Future osnovana 2015. godine. DEEMA je najmlađa kompanija u vlasništvu Abu Shaibaha i osnovana je u julu 2022.
Na stranici Injazata navedeno je da firma u BiH posjeduje zemljišta na 107 lokacija, od čega su, kako stoji na njihovoj web stranici, većina rasprodata. Uprkos velikim brojevima koji navodno svjedoče prodaji, dvije od tri Abu Shaibine kompanije u BiH u 2024. poslovale su u minusu. Samo je kompanija koja nosi njegovo ime pretprošlu godinu završila sa preko 100.000 maraka u plusu.
Firma Senyar je, prema podacima iz 2023. godine, bila u gubitku oko 300.000 maraka. Deema je iste godine imala 10.000 maraka minusa.
Zvanični podaci pokazuju i da je bh. firma Poduhvati budućnosti – Injazat Future od 2022. do 2024. godine povećavala vrijednost imovine.
Ona je u 2022. godini iznosila preko 33 miliona maraka, godinu kasnije preko 45 miliona maraka, dok je 2024. godine ona iznosila više od 51 miliona maraka.
Paralelno sa rastom imovine rasle su i obaveze kompanije koje su 2022. iznosile preko 35 miliona, da bi 2024. prešli 54 miliona maraka.
Rezultat poslovanja, međutim, nije pratio rast vrijednosti imovine i obaveza pa je 2022. kompanija poslovala u minusu od preko 500 hiljada maraka. Godinu kasnije minus je povećan na preko 700 hiljada maraka, a 2024. je dostigao skoro 900.000 maraka.
Na mailove na adresu kompanije Injazat Future Detektor nije dobio odgovor. Neuspješni su bili i pokušaji kontaktiranja putem poruka na WhatsAppu i drugim mrežama.
Abu Shaibahina kompanija Injazat Future prodaje parcele investitorima iz Zaljeva, uglavnom ciljajući kupce sa srednjim prihodima po pristupačnim cijenama koje počinju od 10.500 dolara (oko 18.000 maraka).
Zakoni u BiH zabranjuju stranicima direktno vlasništvo nad zemljištem ostavljajući kupcima mogućnost da registruju zemljište na ime lokalne kompanije.
Da bi to zaobišao, Abu Shaibah nudi dvije opcije: zemljište na ime kompanije Injazat, uz ugovor o odricanju koji kupcu daje puna prava korištenja ili osnivanje bosanske kompanije u vlasništvu kupca, iako on to ne preporučuje zbog „visokih poreza i dugih procedura“.
Vlasnik kompanije Poduhvati budućnosti – Injazat Future Nayef Abu Shaibah/ Foto: screenshot Instagram profil Injazat
Abu Shaibah je na društvenim mrežama kompanije Injazat potencijalne kupce iz Zaljeva uvjeravao da ishodovanje dozvola traje oko mjesec dana i da kompanija nudi usluge gradnje po sistemu “ključ u ruke”, promovirajući investicije u Bosni kao stratešku priliku i tvrdeći da bi potencijalni ulazak Bosne u EU mogao povećati vrijednost nekretnina nekoliko puta.
Njegov marketing se uveliko oslanja na kampanje na društvenim mrežama i održavanje odnosa s vlastima. U jednoj takvoj objavi pojavljuje se i ambasadorom Bosne i Hercegovine u Kuvajtu Nusret Čančar.
“To je bio kolektivni prijem. Interesirali su se o mogućim promjenama i daljim oblicima saradnje i ja sam ih informirao.Tada je bio i ovaj Injazat. I nemam ja tu, ni ja niti bilo ko drugi da pravimo selekciju koga ćemo primiti, koga nećemo primiti. To je bio javni sastanak i došli su svi koji su bili zainteresirani, između ostalih i ovaj gospodin.”, kazao je ambasador BiH u Kuvajtu Nusret Čančar za Detektor.
U oktobru 2025. vlasnik kompanije Poduhvati budućnosti Injazat Future sastao se sa premijerom Zeničko-dobojskog kantona Nezirom Pivićem i Ahamnom Alshlimyijem, državnim službenikom u Vladi Kuvajta.
Abu Shaibah je predstavljen kao kuvajtski investitor koji je tom prilikom naglasio da je zadovoljan ambijentom za investiranje , ali da ipak “postoje prepreke administrativne prirode koje usporavaju nove investicije i širenje biznisa”
“Prije sastanka a ni poslije susreta s gospodinom Abu Shaibom nisam bio upoznat da se protiv kompanije Poduhvati budućnosti – Injazat Future vodi bilo kakav postupak. (…) Gospodina Abu Shaiba sam upoznao i prvi put sreo na sastanku u Uredu premijera održanom 14. oktobra 2025. godine i poslije tog sastanka nismo imali nikakav kontakt”, naveo je premijer ZDK Nezir Pivić za Detektor.
Ganić uručuje poklon Abu Shaibahu/ Foto: Screenshot Instagram profila Injazat
Abu Shaibah je na mrežama kompanije Injazat objavio i fotografije sa Adilom Osmanovićem, dugogodišnjim SDA funkcionerom, koji je trenutno delegat u Vijeću naroda RS-a i sekretar u stranci Naprijed. U istoj objavi su i fotografije sa načelnikom Breze Vedadom Jusićem, gradonačelnikom Visokog Mirzom Ganićem i bivšim načelnicima Ilijaša Akifom Fazlićem i Vogošće Edinom Smajićem.
Osmanović je za Detektor potvrdio da je u hotelu Malak prisustvovao sastanku sa privrednicima gdje su bili prisutni kuvajtski šeik kojeg nije imenovao, vlasnik Injazata i nekoliko načelnika općina.
“Tada sam bio poslanik u Predstavničkom domu i prilikom poziva su mi rekli da će biti, pored privrednika, i predstavnici Kuvajtskog parlamenta”.
Na sastanku je, kako navodi, raspravljano o mogućnostima investiranja u BiH.
“Privrednike i šeika je posebno zanimala mogućnost izvoza pilećeg mesa u Kuvajt , kao i mogućnost ulaganja u poljoprivredu u BiH”, naveo je Osmanović za Detektor ističući da nema nikakve druge kontakte sa vlasnikom Injazata.
Abu Shaibah se 2017. sastajao i sa bivšim ambasadorom BiH u Kuvajtu Mehmedom Halilovićem koji je 2017. donio odluku, kako piše portal Istraga.ba, kojom se umjesto preko računa novac koji donira Kuvajt BiH uplaćuje u kešu. Od tada do 2023. nestalo je najmanje, prema pisanju istog portala, 1,2 miliona eura, a bivši ambasador je kazao da se ne sjeća da je išta potpisivao.
Halilović je za Detektor kazao da se nakon upita iz Kuvajta zalagao za zakon za izuzimanje iz reciprociteta koji bi dozvolio Kuvajćanima da u BiH kupuju zemljište i nekretnine. Detalja sastanka sa Nayefom Abu Shaibahom se nije mogao sjetiti.
“Ja sam njega upoznao na način da je pređašnji ambasador njega predložio i on je imao tu neki kontinuitet vezan sa Bosnom i Hercegovinom. On je u to vrijeme bio investitor, oni su imali firmu, imali su ofis u Kuvajtu i ja sam napustio Kuvajt 2018. Znam da su mi ovi neki prijatelji rekli da po Visokom imaju neke objekte, da imaju objekte po Hadžićima, da imaju objekte, sad nisam siguran, ja mislim i u Ilijašu”, kazao je Halilović.
Na pitanje o nestanku novca iz Kuvajtske ambasade navodi da je odgovorio kolegi Avdiću (op. a. glavnom i odgovornom uredniku portala Istraga.ba).
“U Tužiteljstvu BiH u radu je predmet koji se odnosi na navode o zloupotrebi donacija iz Kuvajta. Predmet je otvoren u fazi je provjera, nije donesena tužiteljska odluka”, navedeno je iz odjela za odnose s javnošću Tužilaštva BiH za Detektor.
Sudski procesi i zakonske barijere koje sprječavaju gradnju na lokacijama koje posjeduje kuvajtski vlasnik kapitala ne sprječavaju ga da i dalje agilno promoviše prirodne ljepote BiH kojima privlači kupce iz zemalja Zaljeva.
“Sezona snijega u Bosni, zemlja ljepote”, ispisano je na arapskom jeziku u jednoj od posljednjih objava firme na Instagramu uz videosnimak snijegom prekrivenog šumskog puta.
Ovo istraživanje je nastalo u saradnji sa Arapskom mrežom istraživačkih novinara (ARIJ) uz podršku Journalism Fund.
