U obrazloženju Suda BiH navodi se da je, nakon dostavljenih dokaza, sudija za prethodno saslušanje Davorin Jukić proučio činjenični opis optužnice, kao i dokaze kojima se potkrepljuju navodi optužnice, pa utvrdio da ne postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni Ristić počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret.
“Osumnjičeni Dario Ristić priključio se regularnoj vojsci Ruske Federacije, kao državljanin Ruske Federacije, te samim time nije ostvario bitna obilježja krivičnog djela protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama“, stoji u rješenju.
Ristić se u septembru 2025. godine odlučio predati bosanskohercegovačkom pravosuđu nakon što je saznao da je za njim raspisana međunarodna Interpolova potjernica zbog učešća u stranim oružanim formacijama. Uhapšen je 18. septembra 2025. godine kada je iz Istanbula sletio na Aerodrom Sarajevo. Na prvom ročištu koje je bilo zatvoreno za javnost rečeno je da mu se na teret stavlja ratovanje na stranom ratištu u Ukrajini, a o čemu je Detektor ranije pisao.
Prema Krivičnom zakonu BiH, ko protivno Zakonu o odbrani BiH ili Zakonu o službi u Oružanim snagama organizuje, rukovodi, obučava, oprema ili mobiliše pojedince ili grupe ljudi s ciljem pridruživanja, na bilo koji način, stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji koje djeluju van Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od najmanje osam godina.
Ko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj formaciji kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od najmanje tri godine. Zakon se neće primjenjivati na lica koja su na zakonit način stekla državljanstvo strane zemlje priznate od strane Bosne i Hercegovine u čijoj vojsci ili vojnoj formaciji služe, ili služe vojnim formacijama pod kontrolom međunarodno priznatih vlada od strane Ujedinjenih nacija, formiranim na osnovu zakona.
Iz Suda BiH je potvrđeno da je Tužilaštvo podnijelo žalbu na ovo rješenje, te je Sud donio novo rješenje kojim je, kao neosnovana, odbijena žalba Tužilaštva.
Advokat Rade Ćulibrk za Detektor je potvrdio da Ristić ima prebivalište u BiH i državljanstva, kako Rusije, tako i BiH.
Ambasador Ukrajine u BiH Volodymyr Bachynski za Detektor je kazao da bez obzira na posebnosti nacionalnih zakona, ključno je da u ovakvim slučajevima ostaje pitanje poštivanja normi međunarodnog prava i osnovnih moralnih principa.
“Ukrajinska strana polazi od toga da svaki zločin mora biti kažnjen, bez obzira na to čiji je državljanin počinilac”, kazao je on.
Dario Ristić pred Sudom BiH (desno) i advokat Rade Ćulibrk (lijevo). Foto: Scrennshot video-zapis.
Prema njegovim riječima, posebnu zabrinutost izaziva situacija kada državljanin druge države svjesno pristupa redovima vojske Rusije koja je izvršila invaziju i učestvuje u borbenim djelovanjima protiv Ukrajine i Ukrajinaca na teritoriji suverene države. Naglasio je da se Ukrajina dosljedno zalaže za jačanje međunarodne saradnje u procesuiranju osoba uključenih u invaziju te je otvorena za konstruktivan dijalog s partnerima, uključujući BiH, radi unapređenja saradnje u ovakvim pitanjima.
Zakon omogućio ratovanje dvojnim državljanima
U rješenju Suda je navedeno da je Dario Ristić 17. novembra 2023. godine redovnim letom na liniji Sarajevo -Istanbul napustio BiH, te uz pomoć nepoznatih lica prešao na teritoriju Ukrajine, gdje se suprotno Zakonu o odbrani BiH na ukrajinskom ratištu priključio proruskim snagama.
Iz ugovora o vojnoj službi od 15. februara 2024. godine Sud je potvrdio da je između Ristića i Ministarstva odbrane Ruske Federacije zaključen ugovor o služenju vojne službe u Oružanim snagama Ruske Federacije, na rok od jedne godine, kojom je dobrovoljno preuzeo obaveze koje se taksativno navode u tekstu ugovora.
Nekadašnji državni tužilac, a sada advokat, Dubrakvo Čampara za Detektor kaže da je Sud postupio onako kako je zakonski propisano, uprkos tome što je pridruživanje stranim formacijama krivično djelo, jer je Ristić ipak u međuvremenu dobio i rusko državljanstvo.
“Legalizovala ga je država u kojoj je bio, na način da je on bio u legalnoj formaciji države čiji je postao državljanin. Nema djela“, rekao je.
Prilikom ispitivanja 23. februara, Ristić je izjavio da je nakon slijetanja u Moskvu, otišao u grad Perm u kojem se prijavio u azil i u kojem je podnio zahtjev za državljanstvo te čekao proceduru okončanja dobivanja ili odbijanja državljanstva. Čekao je sve do mjeseca februara 2024. godine kada su ga pozvali u policijsku stanicu Perm gdje je dobio karticu sa identifikacionim brojem građana Ruske Federacije, te je od februara 2024. godine državljanin Ruske Federacije.
“Osim toga, istakao je da je to bio uslov da bi uopšte pristupio Ruskoj vojsci i da je tek kada je dobio opisani dokument sa ID brojem, u februaru 2024. godine, mogao i zaključio ugovor sa ruskom vojskom”, navodi se u rješenju Suda.
Advokatica i penzionisana sutkinja Suda BiH Azra Miletić, kazala je da Sud dao dobro obrazloženje, te da je suština da sudija za prethodno saslušanje ne utvrđuje krivnju optuženog već se bavi samo činjenicama koje mu je dostavio tužilac i na osnovu toga traži da li ima elemenata za krivično djelo koja su propisana zakonom BiH.
Azra Miletić. Foto: Detektor
“Iz onoga što je tužilac podnio, proizilazi da je on otišao tamo, da je uzeo državljanstvo, da je nakon uzimanja državljanstva prijavio se u oružane snage, regularne oružane snage suverene međunarodno priznate zemlje“, navela je Miletić.
Advokat Rade Ćulibrk rekao je da je očekivao ovakvu odluku Suda jer krivično djelo koje se njegovom branjeniku stavljalo na teret postoji ukoliko je državljanin samo BiH, a Ristić je imao i državljanstvo Rusije.
Sud BiH je u rješenju pojasnio da se strane vojne formacije iz zakona ne mogu tumačiti na način da obuhvata regularne oružane snage međunarodno priznate države, jer, kako se navodi, takvo tumačenje nema uporište u jasnom tekstu zakona.
Suprotno tumačenje, prema kojem bi se i regularne oružane snage druge države smatrale “stranom vojnom formacijom“ u smislu ove odredbe, predstavljalo bi nedopušteno proširivanje krivičnopravne norme, čime bi se narušio princip pravne sigurnosti i predvidivosti krivičnog prava, naveo je Sud u rješenju.
“Vojna organizacija, kao sastavni dio sistema odbrane suverene i međunarodno priznate države, ne može se podvesti pod pojam strane vojne, paravojne ili parapolicijske formacije”, pojašnjeno je.
Sud je objasnio da je cilj da se spriječi i kazne oni koji se organizuju ili pridružuju neformalnim, nezakonitim i paravojnim grupama, a ne one ljude koji služe u zvaničnoj vojsci.
Državljanstvo Ruske Federacije prema Sudu dodatno potvrđuje da se Ristićevo angažovanje ne može kvalifikovati kao pridruživanje “stranoj“ vojnoj formaciji u smislu domaćeg krivičnog zakonodavstva.
Sud napominje da Tužilaštvo nije dokazalo na nivou osnovane sumnje da se osumnjičeni Ristić pridružio stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.
Potrebna hitna izmjena zakona
Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (UNSA), kaže da je zanimljivo pitanje dvojnog državljanstva, naročito u kontekstu ranijih iskustava i odlaska bh. državljana na ratišta.
“Šta bi značilo da je on trgovac narkoticima? Ima dvostruko državljanstvo, optužnica je odbijena jer on ima još jedno državljanstvo. To bi značilo da on može ovdje ostati izbjegavajući pravosuđe ne odlazeći u drugu zemlju gdje ima državljanstvo jer bi ga ona potencijalno mogla progoniti. Stvara se zapravo sigurno tlo za sve vidove kriminalaca i terorista”, zaključio je.
Mirza Buljubašić. Foto: Detektor
Mirza Buljubašić, docent na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA, kaže da ovakav pristup bh. pravosuđa pokazuje da zakonodavni organ Bosne i Hercegovine nije adekvatno normirao pitanje dvojnih državljanstava, zbog čega nije moguće očekivati procesuiranje.
Navodi kako je pridruživanje Islamskoj državi Iraka i Levanta (ISIL) je kažnjivo, dok je pridruživanje proruskim “amnestirano” dobijanjem državljanstva.
Kako kaže, oslobađanje od krivične odgovornosti zbog dvojnog državljanstva najbolji je primjer da pravda i pravičnost nisu druge strane istog novčića
“ISIL nije niti je to mogla izdati ni državljanstvo ni pasoše jer je zamisao bila da naprave prvu državu koja nije nacionalna država. U hipotetičkom smislu, pojedinac koji ratuje na strani Ukrajine bio bi procesuiran ukoliko ne bi dobio državljanstvo”, rekao je Buljubašić.
Detektor je ranije pisao kako je Ristić nakon povratka sa ratišta putem Tik-tok mreže promovirao ratovanje u Ukrajini i snimao osobe koje su i sada na ratištu. Procjenjuje se da je trenutno na ruskoj strani bori preko 200 osoba iz regiona, a Interpol je ranije objavio da se za preko 12 državljana BiH sumnjiči da su učestvovali u ratnim zločinima.