Kompanija “MT Abraham Group“ neće biti uključena u realizaciju projekta Južna interkonekcija jer su LEX Specialis Zakonom o gasovodu nedvosmisleno propisani svi aspekti izgradnje Južne interkonekcije, navodi se u odgovoru Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije BiH za Detektor.
“Za nositelja investicije projekta izgradnje gasovoda ‘Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska’ određuje se kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. sa sjedištem u Sarajevu, te je jasno da kompanija ‘MT Abraham Group’ u kontekstu Južne interkonekcije nema ni pravno propisanu, niti teoretski definisanu ulogu. Navedena kompanija u skladu sa važećim pozitivno-pravnim propisima može biti samo potrošač“, navode iz Federalnog ministarstva.
Svi aspekti izgradnje bit će dodatno precizirani ugovorom između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Investitora AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. Sarajevo, pojašnjavaju iz Ministarstva.
Iz “M.T. Abraham Group“ krajem februara su objavili da su potpisali Memorandum o razumijevanju s Alexandrosom Exarchouom, predsjednikom kompanije “Atlantic-See LNG Trade“, čime je uspostavljen okvir za dugoročni sporazum o isporuci LNG-a za “Aluminij Industries“, podružnicu “M.T. Abraham Group“ i jednog od najvećih proizvođača aluminija u jugoistočnoj Evropi.
“Zahvalan sam na povjerenju koje je američka administracija ukazala ‘M.T. Abraham Group’ da bude ključni uvoznik američkog LNG-a za Bosnu i Hercegovinu i da osigura pouzdanu energetsku stabilnost za regiju Hercegovine, podržavajući razvoj industrije, otvaranje novih radnih mjesta i unapređenje ekonomije kako bi dostigla svoj puni potencijal“, navedeno je tada u izjavi Amira Gross Kabiri, predsjednik “M.T. Abraham Group“.
On je poručio kako “ovaj projekat predstavlja najznačajniju isporuku američkog LNG-a Bosni i Hercegovini i regionu“.
Amer Bekan, direktor kompanije “AAFS Infrastructure and Energy“ iz Sarajeva, kaže kako je najava kupovine LNG-a prema Mostaru i našoj zemlji začudila investitore projekta Južne interkonekcije – jer im nije jasno kuda bi se taj plin transportovao.
“Više je to zvučalo kao marketinški trik, konfuzna situacija je bila. Mi nismo vodili nikakve pregovore s njima, nemamo nikakvog poslovnog dodira. Za nas su oni prihvatljivi kao budući potrošači, ali nisu relevantni prema investitoru. Kabiri je kao kupac dobro došao. Imali smo neke kontakte preko administracije da oni žele da razgovaraju s nama da žele da se priključe na taj plinovod, što imaju zakonsko pravo i nama bi dobro došlo da imamo što više potrošača“, ističe Bekan.
Amer Bekan, Joseph Flynn, Vedan Lakić i Jesse Bimal na prezentaciji projekta Južne interkonekcije u Sarajevu. Foto: Detektor
Kompanija “M.T. Abraham Group” iz Mostara može biti samo potrošač gasa, naveo je nedavno i na konferenciji Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije Federacije.
Na upit o ulozi u projektu Južne interkonekcije naslovljen na Kabirija, novinarima Detektora iz “M.T. Abraham Group“ su naveli da kao najveći potrošač prirodnog plina u BiH, “Aluminij Industries“ služi kao glavni otkupljivač američkog ukapljenog prirodnog plina.
“Naš primarni fokus je na osiguravanju stabilnog snabdijevanja energijom za postrojenje za elektrolizu i na provođenju dugoročnih razvojnih planova koji američki LNG čine primarnim izvorom energije. Sarađujemo s relevantnim subjektima kako bismo osigurali da Južni interkonekcijski plinovod pozicionira BiH kao proizvodnu silu u kontinentalnoj Evropi“ navodi se u odgovoru, uz poruku da će “M.T. Abraham Group“ kao vodeći strani investitor nastaviti ulagati i širiti svoje poslovanje.
Kabirijeva najava za sada znači prije svega komercijalno i političko pozicioniranje za buduće snabdijevanje LNG-om, ali ne i sticanje pravnog statusa uvoznika ili operatora transporta gasa, ističe Goran Valka, stručnjak za energetiku.
Prema zvaničnom stavu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, pravni osnov za uvoz i prodaju prirodnog gasa u Federaciji ima isključivo Energoinvest, dok je BH-Gas određen kao operator transportnog sistema gasa, podsjeća Valka.
“To znači da Kabirijeva kompanija ne može sama od sebe postati uvoznik gasa samo zato što je potpisala memorandum ili komercijalni sporazum. To je prije svega dogovor o budućem lancu nabavke i velikom industrijskom preuzimanju plina kao potrošač, a ne dokaz da je ‘M.T. Abraham Group’ dobio regulatorni status uvoznika. To potvrđuje i kasnije njihovo pojašnjenje da pod glavnim uvoznikom misle prije svega na to da bi bili ključni otkupitelj, najveći potrošač američkog LNG-a u BiH“, kaže Valka, te dodaje kako kompanija iz Mostara želi biti glavni industrijski kupac, a ne formalni uvoznik.
Prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, napominje Valka, ne uređuje pitanje ko uvozi gas u Federaciju, nego prvenstveno ko je investitor novog gasovoda i kako se projekat realizuje.
“Zato izostavljanje Energoinvesta iz tog zakona ne znači automatski da ova kompanija prestaje biti uvoznik, niti da ‘M.T. Abraham Group’ dobija to pravo. Zakon o Južnoj interkonekciji iz 2025. godine je izričito određivao ‘BH-Gas’ kao investitora projekta, dok je po novom zakonu kao nosilac investicije određen ‘AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. Sarajevo'“, navodi on.
“U istom tekstu se ne imenuje BH-Gas, nego se govori o ‘operatoru postojećeg transportnog sistema u Federaciji BiH’ koji je dužan investitoru predati postojeću investiciono-tehničku dokumentaciju i važeće akte. Dakle, BH-Gas nije eksplicitno naveden, ali je faktički pogođen tim rješenjem jer je upravo on sadašnji operator transportnog sistema u Federaciji. Novi zakon ne uređuje pitanje ko uvozi gas u Federaciju, nego prvenstveno ko je investitor novog gasovoda i kako se projekat realizuje“, ističe Valka.
Dragan Čović, Mario Kordić i Amir Kabiri. Foto: Facebook M.T. Abraham Group
Iz “Energoinvesta“ navode da projekat Južne interkonekcije ne isključuje nijedan postojeći izvor snabdijevanja, već omogućava diverzifikaciju, što znači više dobavnih pravaca, veću fleksibilnost i povećanu sigurnost sistema. Upravo iz tog razloga, kao kako navode, “Energoinvest“ podržava sve projekte koji doprinose diverzifikaciji, uz zadržavanje profesionalnog i tržišno utemeljenog pristupa u svim poslovnim odnosima.
“Izostanak Energoinvesta iz teksta zakona ne znači odsustvo iz projekta, već odražava jasno razdvajanje regulatornih nadležnosti između infrastrukturnog i tržišnog segmenta gasnog sektora. ‘Energoinvest’ posluje u skladu sa važećim ugovorima i tržišnim okolnostima, te će nastaviti da osigurava stabilno snabdijevanje prirodnim gasom iz dostupnih izvora, uključujući i Rusiju, sve dok za to postoje ugovorni i tržišni uslovi“, navode iz ove kompanije.
Napominju da ovaj projekat ima višestruki značaj jer doprinosi dugoročnoj sigurnosti snabdijevanja gasom kroz diverzifikaciju čime se smanjuje ovisnost o jednom izvoru. Istovremeno, otvara prostor za veću tržišnu konkurentnost, stabilnije cijene i razvoj gasnog tržišta u Federaciji, dodaju.
Lakić je na press konferenciji, govoreći o Južnoj interkonekciji, naveo kako će biti izgrađene tri gasne elektrane. Bekan pojašnjava kako će jedna od tih elektrana biti izgrađena u krugu kompanije “Aluminij“ u Mostaru gdje je smještena i “M.T. Abraham Group“ kojom rukovodi Kabiri.
“Abraham grupa su samo zakupci jednog dijela te proizvodnje, nemaju veze sa vlasništvom i nekretninama, tako sam ja upoznat. Sama Južna interkonekcija nije rentabilna investitorima bez plinskih elektrana kao velikih potrošača. Mi sebi stvaramo potrošače koje nemamo, biće kapaciteta i za druge gradove. Pravimo dole plinsku elektranu koja će proizvoditi struju koju neko mora da otkupi, da li ‘Elektroprivreda HZHB’, da li da je prodajemo na tržištu Evrope“, rekao je Bekan.
Novinska agencija Reuters je početkom februara objavila da grčka kompanija “Atlantic Sea LNG Trade“ traži dvadesetogodišnji aranžman do 15 milijardi kubnih metara američkog LNG-a za jugoistočnu Evropu, kroz projekat regionalnog preusmjeravanja od ruskog gasa, kaže Valka. Nakon toga je potpisano više memoranduma s regionalnim partnerima, uključujući BiH, odnosno “M.T. Abraham Group“.
Valka smatra da ova kompanija pokušava da zauzme ključnu komercijalnu poziciju u budućem lancu snabdijevanja.
“Zato se Kabirijeva objava može posmatrati kao dio šire geopolitičko-poslovne ofanzive za plasman američkog LNG-a u jugoistočnu Evropu, u kojoj se unaprijed ‘rezervišu’ potrošači, politički partneri i budući pravci isporuke. On može pokušati da zauzme strateški najvažniju tržišnu poziciju na budućem južnom pravcu kao najveći kupac, kao politički važan industrijski partner projekta i kao subjekt koji kroz potrošnju stvara ekonomsku logiku da se gasovod gradi baš na način koji njemu odgovara. To nije isto što i preuzimanje gasnog biznisa“, zaključuje Valka.