Odlukom Ministarstva da odbije Studiju uticaja na životnu sredinu, projekat male hidroelektrane “Nevačka” na putu Han-Pijeska i Olova vraćen je praktično na početak procedure i rijeka Stupčanica za sada je sigurna.
Ekološke organizacije zaustavljanje gradnje vide kao rijedak institucionalni potez u korist zaštite prirode. Ali koncesija, ključni problem, ostaje neriješen. To znači da sa novom studijom ili izmijenjenom dokumentacijom koncesionar može zatražiti izgradnju ponovo.
Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu za Detektor kaže da je način dodjele koncesije za ovo područje netaknutog dijela prirode za njega apsurdan.
“Mi očekujemo da se taj koncesioni ugovor raskine i to ne na štetu budžeta, već investitora, ali želimo i da dobijemo odgovore kako je moguće da jedan ministar svom vozaču dodijeli koncesiju i da se bez ikakvih posljedica nastavi planiranje tog projekta dalje. Želimo da vidimo koje su određene pravne sankcije u ovom slučaju”, kaže Topić.
Vladimir Topić. Foto: Detektor
Ugovor o koncesiji potpisan je u maju 2018. godine, a investitor je firma “New Energy”, u kojoj je suvlasnik Goran Tadić, vozač Petra Đokića, ministra energetike Republike Srpske. Kako je Detektor otkrio ranije, firma Tadića, potpredsjednika ruskog moto kluba Noćni vukovi Republike Srpske, dobila je tri miliona maraka vrijednu koncesiju za izgradnju male hidrocentrale kod Han-Pijeska.
Tadić je 2019. za Detektor kazao da njegovo i ministrovo poznanstvo traje 25 godina. Đokić je negirao da je upoznat sa poslovima svog vozača. Prije objave ovog teksta Tadić nije želio odgovoriti na pitanja novinara. Odgovor nije stigao ni iz Đokićevog ministarstva na upit da li će preispitati koncesiju u skladu s odbijanjem studije.
Damjan Ožegović, viši istraživač u Transparency Internationalu BiH, pojašnjava da nije riječ o sukobu interesa, ali da sam način dodjeljivanja koncesije ostavlja prostor za priču o eventualnim neprimjerenim uticajima.
“Budući da je riječ o poznanicima i saradnicima, gdje jedan ima koristi, a drugi moć odlučivanja o tome, uvijek je upitan startni motiv za baš tu vrstu projekata“, navodi Ožegović, dodajući da, ne ulazeći u nečiju poslovnu sposobnost, takvi odnosi sami po sebi otvaraju dileme.
Goran Tadić, Petar Đokić i pripadnici Noćnih vukova. Foto: Noćni vukovi
Veze ministra Đokića s Noćnim vukovima
Noćni vukovi, moto klub za širenje ruskog uticaja, u Republici Srpskoj organizuju različite manifestacije i godišnju posjetu manastirima i spomenicima – gdje ih je na nekim proputovanjima posjetio ministar Đokić. Tadić je ranije govorio da ga je lično kao prijatelja pozivao.
“Koncesioni ugovor je cilj, a dozvole su samo male prepreke koje se formalno moraju proći“, kaže Ožegović i dodaje da većinu studija pribavljaju sami investitori, a ne institucije, zbog čega je jasno u čijem interesu se te studije rade.
Aktivista Ateljea za društvene promjene ACT Robert Oroz kaže da je tema malih hidroelektrana posljednjih godina u fokusu javnosti “najviše zbog protivljenja lokalnih zajednica i ekoloških organizacija realizaciji ovakvih projekata koji prijete nekim od posljednjih divljih i netaknutih rijeka”.
Područje Han-Pijeska je 2023. proglašeno vazdušnom banjom, što je dodatno pojačalo argumente ekoloških organizacija i aktivista za zaštitu prirode. Ove organizacije godinama su upozoravale na fragmentaciju staništa, degradaciju ribljeg fonda i korištenje zastarjelih hidroloških podataka koji nisu uzeli u obzir klimatske promjene.
Oroz podsjeća da je Narodna skupština Republike Srpske na sjednici 17. februara 2021. usvojila Deklaraciju o zaštiti rijeka, kojom su Vlada RS-a i nadležna ministarstva zaduženi da analiziraju sve koncesione ugovore, ograniče podsticaje, osiguraju ekološki prihvatljiv protok, uspostave automatsko praćenje stanja vodotoka i ubrzaju primjenu EU standarda – od Okvirne direktive o vodama do direktiva o staništima i pticama, kao i širenje mreže zaštićenih područja.
“Dok je u Federaciji nastupilo zatišje po pitanju gradnje mini hidroelektrana, sa druge strane u Republici Srpskoj ovu Deklaraciju više niko i ne spominje. Vidimo da se gradi ili pokušava graditi širom RS-a, zato svaka odluka o odbijanju studija ili neproduženju ekoloških dozvola svakako da raduje”, rekao je Oroz za Detektor, dodajući da se nada da će “uskoro i u RS doći do obustave ovih štetnih projekata”.
Odbijanjem Studije uticaja na životnu sredinu, investitor ne može dobiti ekološku dozvolu, što je preduslov za nastavak projekta. Ministarstvo je, prema navodima Centra za životnu sredinu, prihvatilo dio primjedbi iznesenih tokom javnog uvida.
“Slučaj mini hidroelektrane ‘Nevačka’ pratimo od početka, i ukazali smo na propuste koji su napravljeni prilikom ove i svih prethodnih procjena uticaja na životnu sredinu”, poručili su iz Centra.
U ranijim verzijama dokumentacije priznaje se i da bi tokom izgradnje došlo do krčenja vegetacije, zamućenja vodotoka, emisija prašine, buke i vibracija, promjene vodostaja i mogućeg zagađenja gorivima. Iako se ti uticaji opisuju kao “ograničenog karaktera”, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a i Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa ocijenili su da studija ne daje jasne odgovore o uticaju na biodiverzitet.
Stupčanica. Foto: Detektor
Šteta mini hidroelektrana po ljude i prirodu
Damir Miljević, ekonomista i energetski stručnjak, za Detektor kaže da su analize društveno-ekonomskih efekata rada malih hidroelektrana pokazale da ove centrale “jedinu korist donose investitorima, dok društvo ima samo štetu od njih“.
“Naprotiv, mini hidroelektrane negativno utiču na prirodnu okolinu, biodiverzitet i sigurnost i kvalitet snabdijevanja vodom stanovništva i poljoprivrede“, govori on.
On upozorava i da su koncesione naknade niske, dok praksa prihvatanja samoinicijativnih ponuda investitora čini proces netransparentnim i nekonkurentnim.
Prema njemu bi se koncesije morale dodjeljivati isključivo putem javnih aukcija, uz višestruko veće naknade i jasnu kontrolu nadležnih institucija. U suprotnom, smatra on, nastavlja se proces “krčmljenja javnih dobara“ u korist podobnih investitora, dok trošak takve politike snose priroda, javno zdravlje i poreski obveznici.
Goran Tadić i Milorad Dodik. Foto: Facebook Gorana Tadića
Ministarstvo energetike je tvrdilo da “nije znalo” ko stoji iza firme dok Komisija za koncesije nije završila postupak.
Ranije istraživanje Detektora pokazalo je da firma “New Energy” nije ispunila nijedan od tri roka iz ugovora o koncesiji, iako ugovor predviđa mogućnost raskida zbog kašnjenja, kao i zateznu kamatu za neplaćanje koncesione naknade. Prema ugovoru, “New Energy” je u prvoj godini trebalo da obezbijedi novac, projektnu dokumentaciju i pribavi građevinsku i druge dozvole, godinu poslije da počne gradnju, a u maju 2020. i da uđe u režim plaćanja koncesione naknade.
Ministarstvo je ranije razmatralo aneks ugovora i produženje rokova, umjesto raskida. Komisija za koncesije RS-a je u svojim odgovorima navodila da raskid ugovora “može dovesti do pravnih posljedica štetnih po Republiku Srpsku”, te da Komisija prati veliki broj koncesija i da “fizički nije u mogućnosti” provjeriti sve koncesionare.
U međuvremenu je “New Energy” mijenjao suvlasnike. Nakon promjena u vlasničkoj strukturi, dio udjela prešao je na hrvatske državljane, dok je Tadić zadržao najveći pojedinačni udio. U ranijim razgovorima s novinarima, neki od suvlasnika tvrdili su da međusobno ne poznaju sve partnere u firmi, niti im je bila poznata povezanost Tadića sa “Noćnim vukovima”.
Novinari na adresi sjedišta firme ranije nisu mogli pronaći kancelariju ni zaposlene, a kompanija se u javnosti gotovo i ne pojavljuje, osim kroz registre.