Međunarodni dan ljudskih prava 2025.

Poruka koju ste skenirali je stvarna i poslala ju je stvarna osoba na internetu drugoj osobi koju je željela uvrijedi i ograničiti njena prava.

Ali ljudska prava se ne mogu tek tako ograničavati. Ni tvoja. Ni tuđa.

Podsjeti se na svoja prava i pridruži se kampanji povodom Međunarodnog dana ljudskih prava 10. decembra.

Podijeli ovaj sadržaj i pomozi drugima da nauče o svojim pravima i štite ih.

Za sebe. I druge.

Sloboda izražavanja

“Oni samo lažu”, “To su strani plaćenici”, “Čim zine slaže”, “Zna se ko njih plaća”, “Sve vas treba po kratkom postupku!”, “Kakav ti je to telefon”, “Pusti njega nosi patike s pijace”, “Kakvo ti je to lice”, “Šta ti je to s licem”, “Bolje da si smršala”.

Na društvenim mrežama i komentarima na portalima naši sugrađani se često ne ustručavaju vrijeđati, prijetiti i na druge načine ugroziti prava drugih.

U tim porukama poziva se da se ograniči sloboda govora novinarima, aktivistima, manjinama, svakome ko se ne uklapa u kalup koji je pisac poruka zamislio.

I to se dešava prečesto.

U isto vrijeme oni koji pišu poruke smatraju da imaju neograničenu slobodu govora da šire mržnju i uvrede ali žele to pravo ograničiti drugima.

U Bosni i Hercegovini sloboda govora je utkana u Ustav. Prema njemu konvencije o ljudskim pravima iznad su domaćih zakona pa ih domaći zakoni ne mogu ni ograničiti.

A Evropska konvencija o ljudskim pravima kaže da “svako ima pravo na slobodu izražavanja”.

Ovo pravo obuhvaća slobodu vlastitog mišljenja, primanja i saopćavanja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice.

Ali sloboda izražavanja ne znači i slobodu da se drugi vrijeđaju i potiče mržnja protiv njih.

“Sve vas treba po kratkom postupku!”

Ovu poruku dobili su novinari portala Detektor nakon što su objavili jednu od svojih priča. Stigla je u inbox Facebook stranice Detektora.

Jedan od čitalaca smatrao je da je dozvoljeno prijetiti novinarima. Policija je uspjela da ga pronađe iako je pokušao prijetnju da pošalje anonimno a sud u Sarajevu ga je osudio na tri mjeseca uslovno zbog ove prijetnje.

Ovo ostaje jedan od rijetkih procesuiranih slučajeva ograničavanja slobode izražavanja novinarima u Bosni i Hercegovini.

Većina prijetnji nikada ne bude procesuirana iako su ova prava garantovana domaćim zakonima.

Ako želiš kvalitetno i pouzdano novinarstvo koje ne podliježe pod prijetnjama, budi spreman da platiš za sadržaj koji ti se sviđa.

Tako ćeš podržati kredibilne medije kojima možeš vjerovatno a oni će dobiti sredstva da se bore za svoja ali i tvoja prava na izražavanje.

Prava manjina i ranjivih grupa

“Sama je tražila”, “Zna se kako je ona došla do posla”, “Ona ga je birala”, “To ona da privuče pažnju”, “…ali, šta je radila u Mostaru”, “…ali, žene imaju dug jezik”, “…ali, sigurno je izazivala”, “…ali, ne sudi dok ne čuješ njega”, “Vidi je kako se oblači”, “Nek si se ti našminkala”, “Nije ženi mjesto tu”, “Zna se gdje je ženi mjesto”, “Neka ih u svoja četiri zida”, “Oni su bolest društva”, “Treba to iskorijeniti”, “Treba ih sve po kratkom postupku”, “To je pošast našeg društva”, “Nisu oni dio naše tradicije”, “Nisu oni naši”, “Vratite se odakle ste došli”…

Niko ne može zaslušiti da bude žrtva nasilja ili ubijen! Ne postoji opravdanje za nasilje ili ubistvo ni pod kojim okolnostima.

Pravo na život je najvažnije osnovno ljudsko pravo! Ali BiH bilježi porast ubistava žena, najčešće od njihovih partnera.

Domaće vlasti ne uspijevaju zaštiti žene u njihovom najvažnijem pravu, pravu da muškarci ne kontrolišu njihovo tijelo i život. Domaći mehanizmi nisu dovoljno snažni da spriječe ubistva žena iako su kazne povećane. Ali one dolaze kada je već kasno za žene.

BiH također ne uspijeva da zaštiti ranjive grupe i manjine.

Mržnja i prijetnje sa kojim se suočavaju pripadnici LGBT zajednice u BiH suprotni su pravima koje BiH garantuje svim svojim stanovnicima bez obzira na seksualnu orjentaciju.

Zaštita okoliša = zajednička odgovornost

„Vaši protesti neće nahraniti djecu“, „Bolje da se ljudi zaposle u rudniku nego da brinu o ekologiji“, „Ekologija je za bogataše, nama treba posao“, „Vi pravite cirkus od šuma, a ljudi se bore za preživljavanje“, „Umjesto što protestujete, bolje da učite ljude kako da zarade“, „Vaša briga za okoliš neće platiti račune.“, „Aktivizam je samo maska da ne rade pravi posao.“, “Nama prodaju aktivizam, a oni peru pare”, “Nije njima do okoliša, oni uzimaju donacije”, “I druge zemlje imaju rudnike pa im nije uništena zemlja”…

Komentari na društvenim mrežama često se svode na nametnuti izbor između ekologije ili poslova, zdravlja ili napretka, stranih investicija ili stagnacije. Ali građani BiH imaju pravo na oboje.

Ne moramo birati između zdravlja i poslova. Ne moramo pristati da dišemo zagađen zrak da bismo primali platu.

Domaći zakoni i međunarodne norme garantuju nam da u isto vrijeme možemo imati čiste šume i rijeke ali i dobro plaćene poslove; čist zrak za djecu i mlade ali i rast ekonomije; strane investicije i rast ekonomije.

Izbor nameću korumpirati domaći političari i investitori sa lošim namjerama.

Ali naši zakoni daju nam mogućnost da se zaštitimo.

BiH je u Generalnoj skupštini UN-a 2013. godine glasala za usvajanje rezolucije prema kojoj je ljudsko pravo na pitku vodu i odvodnju neodvojivo povezano sa pravom na najviši dostižni standard fizičkog i mentalnog zdravlja kao i s pravom na život i ljudsko dostojanstvo.

Brojni drugi zakoni štite okoliš dok se ostali bore protiv korupcije.