Sudija Osnovnog suda u Novom Gradu Miodrag Đajić je još u januaru 2024. godine prijavio svoju šeficu Tatjanu Radulj da je onemogućila zapošljavanje najuspješnije kandidatkinje na poziciju stručnog saradnika tako što je poništila javni konkurs. Đajić smatra da je ona time napravila prekršaj “kršenje principa etičkog kodeksa sudija koji su doveli do narušavanja ugleda i integriteta pravosuđa”.
Ali disciplinski tužioci nikada nisu riješili ovu i još tri njegove prijave prije nego što Radulj ove sedmice može dobiti produženje mandata predsjednice Suda.
“Od podnošenja pritužbi prošlo je skoro dvije godine a tužilačka odluka nije donesena”, kazao je Đajić za Detektor.
“U konkretnom slučaju činjenica podnošenja više disciplinskih pritužbi baca ozbiljnu sjenku na rad predsjednice u njenom prvom mandatu”, dodao je ovaj sudija.
Na upit Detektora iz Ureda disciplinskog tužioca su odgovorili da rade na prijavama i da će ih riješiti u zakonskom roku. Disciplinski tužioci imaju dvije godine od prijave da završe predmet.
Ali u odgovoru Ureda su naveli odredbe poslovnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) u kojima je propisano da prilikom predlaganja kandidata podvijeća cijene njegovu podobnost, uzimajući u obzir, između ostalog, disciplinski postupak koji je u toku.
To se ne odnosi na prijave koje tek razmatraju, poput onih protiv Radulj, nego samo na postupke koji su u toku nakon što su disciplinski tužioci već podnijeli optužbu, što se u slučaju Radulj još nije desilo.
Mirza Hadžiomerović, zamjenik glavne disciplinske tužiteljice, za Detektor je kazao da je ovaj predmet kod njegovog kolege koji ima veliki broj obimnih predmeta u radu, zbog čega mu je teško reći da ga preuzme prioritetno. Podsjeća da je rok za okončanje postupka po pritužbama dvije godine od dana prijema pritužbe, a pet godina od kada je učinjen prekršaj.
“Lakše je završiti predmet u kojem je jedna pritužba sa određenom količinom navoda, u odnosu na četiri pritužbe sa potencijalno četiri puta toliko navoda koje je potrebno istražiti”, objasnio je Hadžiomerović.
Mirza Hadžiomerović, zamjenik glavnog disciplinskog tužioca. Foto: Detektor
Dodao je da tužilac ima 100 predmeta u radu i da će ove godine dobiti 200 predmeta i da ima još dodatne prioritete.
“Ako je u toku disciplinski postupak – logično je da mu je taj postupak prioritet”, objasnio je Hadžiomerović.
Đajić je Radulj prijavio da je poništila konkurs i raspisala novi, što je otežalo učestvovanje jednoj kandidatkinji koja je bila trudna a potom se i porodila, te da je iz komisije koja je odlučivala isključila dva člana koja su joj dala najviše bodova.
On tvrdi da članovi konkursne komisije ni kandidatkinja nisu dobili zapisnik o radu.
“Razlog je taj što se upravo iz tog zapisnika može vidjeti da je postupak po objavljenom konkursu proveden zakonito i transparentno i da nije bilo nikakvih razloga da se poništi”, smatra Đajić.
Radulj kaže kako je konkurs proveden po zakonu te da nije bilo žalbi. Nju disciplinski tužioci nisu kontaktirali da ponudi odgovore na Đajićeve navode i kaže da nema informacije o pritužbama.
“S tim u vezi nemam komentar”, rekla je ona ranije za Detektor.
Na upit za dostavljanje kopije zapisnika o radu prvostepene konkursne komisije, Radulj je dostavila odluku o poništenju konkursa. U njoj se navodi kako Osnovni sud u Novom Gradu 13. septembra 2023. godine na internet stranici Suda i dnevnom listu Glas Srpske objavio javni konkurs za popunjavanje upražnjenog radnog mjesta “stručni saradnik”.
Odredbama uredbe o jedinstvenim pravilima i proceduri javne konkurencije za zapošljavanje namještenika Republike Srpske propisano je da se izbor kandidata mora provesti u roku od 30 dana od isteka konkursnog roka. U odluci je objašnjeno da je rok istekao i da je potrebno provesti novi jer je komisija razgovarala s kandidatima kada je taj rok već istekao.
Đajić smatra kako su uredbom propisani slučajevi kada se smatra da konkurs nije uspio te da u njima nije navedeno prekoračenje roka.
“U konkretnom slučaju konkursna procedura trajala je 36 dana, dakle samo šest dana duže od roka”, smatra Đajić.
“A do tog minimalnog prekoračenja je došlo upravo iz razloga da se pomenutoj kandidatkinji, koja je bila u odmakloj fazi trudnoće, omogući da pristupi na intervju i učestvuje ravnopravno sa ostalim kandidatima”, navodi se u prijavi, te dodaje kako je Radulj povrijedila odredbe Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije nad ženama, koja zabranjuje diskriminaciju prilikom zapošljavanja.
Radulj je prijavljena i da je, postupajući kao sudija, od jauara 2023. do februara 2024. godine u 29 parničnih predmeta neopravdano kasnila u izradi sudskih odluka 30, 60 i 90 dana. Prema odredbama Zakona o parničnom postupku, rok za donošenje presude iznosi 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
“Otežavajuća je okolnost što Osnovni sud u Novom Gradu ne spada u sudove koji su pretrpani sudskim predmetima. Zadnjih godina u ovom sudu je smanjen priliv novih predmeta, tako da većina sudija zbog nedovoljnog broja predmeta u radu nije u mogućnosti da ostvaruje propisanu normu”, kaže sudija Đajić.
U dokumentaciji, u koju su novinari imali uvid, detaljno su navedeni podaci o svakom predmetu, zapisnici s ročišta, datum zaključenja glavnih rasprava i donošenja presuda iz CMS sistema, o čemu je upoznato Visoko sudsko i tužilačko vijeće, kao i disciplinski tužioci.
Sjednica VSTV-a. Foto: Detektor
Prema trećoj prijavi, Radulj je krajem kalendarske 2023. godine, unijela netačne podatke u CMS sistem o dva parnična predmeta kojima je bila zadužena a koji se nalaze u planu rješavanja predmeta Osnovnog suda u Novom Gradu za tu godinu.
Četvrta prijava se odnosila na kršenje propisa koji regulišu poslove rukovođenja sudom i sudskom upravom. Radulj je na više poziva novinara Detektora kazala da ne želi komentarisati navode iz prijava.
Đajić je o ovim nepravilnostima u više navrata upoznao disciplinske tužioce, ali i članove Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, kao i predsjednika Sanina Bogunića. On se bio prijavio na konkurs za predsjednika Osnovnog suda u Novom Gradu, ali je njegova prijava odbijena.
“Tražio sam da mi se omogući izlazak na intervju jer smatram da je to diskriminacija. Odluka disciplinske komisije je apsolutno nebitna – tu se vide nepravilnosti u rukovođenju i upravljanju. Problem je što ne žele da dođem i to izložim jer bi dokazao nepodobnost druge kandidatkinje da bude izabrana. Ja za to imam dokaze”, ističe Đajić.
Podnio je i krivičnu prijavu protiv Bogunića zbog zloupotrebe položaja, nakon što je dobio odluku komisije za izbor i imenovanja koju je predsjednik VSTV-a potpisao.
U odgovoru na upit iz VSTV-a za Detektor su naveli kako je nakon verifikacije Đajićevog prijavnog materijala utvrđeno da mu je po osnovu ocjene rada za posljednje tri godine dodijeljeno manje od 86 bodova, koliko kandidat mora imati za poziciju predsjednika suda.
“I nakon toga, sudija Đajić je insistirao da mu se omogući pristup razgovoru za navedenu poziciju”, objasnili su iz VSTV-a te dodali da mu nisu mogli udovoljiti zbog manjka bodova.
Bogunić je za Detektor kratko kazao da svako ima pravo da podnese krivičnu prijavu, ali nije želio detaljnije komentarisati navode jer smatra da je sve rečeno u odgovoru VSTV-a. Iz ove institucije dodatno pojašnjavaju da predsjednik Vijeća ne donosi odluke o pozivanju nekoga na intervju.
Osim glavne disciplinske tužiteljice i njenog zamjenika, Ured ima još sedam disciplinskih tužilaca koji zbog obimnosti posla često imaju “konfliktne prioritete u radu”, kako kaže Hadžiomerović. Uredu nedostaje tužilaca prema sistematizaciji, dodaje on, ali se ne sjeća da je, za period koliko je on tu, istekao dvogodišnji rok i nastupila zastara po nekoj prijavi.
“Nije tako rijetka situacija da budu prijavljeni rukovodioci pravosudnih institucija zbog kršenja odredbi radnog prava prilikom prijema radnika u sud i tužilaštvo. Kako možemo utvrditi da li je to prekršaj? Tako što će to utvrditi nadležno tijelo, nadležna inspekcija. Vrlo se često i ti državni organi susreću sa sličnim brojem predmeta i sličnom dužinom postupanja. Nekada ćemo morati sačekati po par mjeseci, nekada nećemo ni dobiti odluku inspekcije. To sve utiče na dužinu postupanja”, objašnjava Hadžiomerović.
Poslovnikom VSTV-a je propisano da kandidat kojem je prethodno izrečena mjera razrješenja s dužnosti sudije ili tužioca nije podoban da bude predložen za imenovanje na upražnjenu poziciju u pravosuđu u periodu od osam godina od pravosnažnosti odluke o izricanju te disciplinske mjere.
Slučaj predsjednice Radulj nije jedini o kojem se odlučuje dok još nisu riješene prijave za prethodni rad. Disciplinski tužioci svake godine dobiju 900 novih prijava i tvrde da ih “ne drže u ladici”, nego da, objektivno, ne mogu stići da ih sve urade odmah.
Hadžiomerović dodaje da članovi Vijeća imaju zakonsku mogućnost i da su ponekada i tražili informaciju o istrazi ako smatraju da može uticati na odluku o imenovanju.