Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) oglasilo se dva dana nakon što je zamjenik glavnog državnog tužioca Džermin Pašić uputio krivičnu prijavu protiv glavnog državnog tužioca Milanka Kajganića i postupajuće tužiteljice Vedrane Mijović u predmetu za napad na ustavni poredak, ali bez osvrtanja na svoju odgovornost i aktivnosti koje će biti poduzete.
U svojoj reakciji VSTV je okrivio medije da nemaju cjelovitu sliku iako su članovi Vijeća odbili govoriti za Detektor u danu kada je Pašić podnio prijavu.
Mustafa Šabić, bivši član VSTV-a, s kojim su novinari Detektora razgovarali, navodi kako bi u slučaju u kojem zamjenik glavnog tužioca prijavljuje svog šefa, glavnog tužioca, trebalo sazvati hitnu sjednicu Vijeća na kojoj bi se članovi očitovali o prijavi.
“To je jako veliki problem u pravosuđu. Ja da sam član, zahtijevao bih da se sazove hitna sjednica Vijeća”, navodi Šabić i dodaje da je najgore kada se šuti jer to ostavlja mogućnost za razne konstrukcije.
“VSTV se o tome mora očitovati, ovakve situacije nije bilo zadnjih godina”, smatra on.
Prije nego je uputio krivičnu prijavu, Pašić je u oktobru 2025. godine poslao pritužbu VSTV-u navodeći kako je degradiran na poziciji zamjenika glavnog državnog tužioca, te kako je pretrpio mobing Kajganića.
U pritužbi je navedeno i da ga se zaobilazilo tokom istrage napada na ustavni poredak, zbog koje je Pašić podnio i krivičnu prijavu protiv Kajganića i Mijović.
O ovoj pritužbi nije se govorilo na dvije sjednice Vijeća koje su u međuvremenu održane.
“Kada imate situaciju da zamjenik glavnog tužioca podnosi krivičnu prijavu protiv glavnog tužioca, to je jedan presedan, koji treba svakako ozbiljno shvatiti i pozabaviti se radom tužilaštva”, navodi Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH.
Tu situaciju, ocjenjuje Korajlić, Vijeće treba shvatiti ozbiljno, pogotovo što godinama nije bio imenovan glavni tužilac koji nije dovođen u vezu sa određenim nepravilnostima.
Nužno očitovanje VSTV-a po prijavama zamjenika glavnog državnog tužioca
Sjednica VSTV-a BiH. Foto: Detektor
Prijava podnesena protiv Kajganića i Mijović odnosi se na zajedničko postupanje ovo dvoje tužilaca u predmetu protiv Radovana Viškovića, Nenada Stevandića i Milorada Dodika za napad na ustavni poredak. Pašić u prijavi navodi da su oni poduzeli radnje za njihovu zaštitu u ovom predmetu.
U oktobru 2025. godine, donesena je naredba o obustavi istrage u ovom predmetu. Ovaj predmet Korajlić vidi kao predmet od ogromnog javnog značaja od kojeg se mnogo očekivalo.
Dva dana nakon krivične prijave, VSTV se oglasio navodeći kako su u posljednih pola godine zaprimili tri dopisa zamjenika glavnog državnog tužioca.
Prvi – koji su, kako navode, zaprimili u julu – bio je naslovljen na predsjednika i članove Vijeće, te glavnog tužioca Državnog tužilaštva i u njemu je Pašić iznio nezadovoljstvo mehanizmima zaštite od neosnovanih i kontinuiranih medijskih diskreditacija, te nezadovoljstvo njegovom fizičkom zaštitom s obzirom da je na njegovom automobilu pronađena naprava za praćenje, navode iz VSTV-a. Dodaju kako je glavni tužilac mjesec dana nakon, 20. augusta 2025. godine dostavio informaciju o poduzetim aktivnostima na pronalasku naprave za praćenje iz koje se “može zaključiti da su poduzete adekvatne mjere na zaštiti zamjenika glavnog tužitelja”.
Tada je, kako navode, rukovodstvo VSTV-a razgovaralo s Pašićem, koji nije imao nove informacije u vezi s postupanjem njegovog nadređenog.
Drugi dopis, o kojem je Detektor pisao, proslijeđen je adresantima, te za informaciju Uredu disciplinskog tužioca kako bi procijenio da li se dopis može tretirati kao pritužba.
U saopćenju i dalje ne objašnjavaju zbog čega Pašić nije pozvan na razgovor i zašto se o ovom dopisu nije razgovaralo na sjednicama Vijeća. Od ovog dopisa su održane dvije sjednice.
Treći dopis se odnosi na krivičnu prijavu koja je proslijeđena i VSTV-u, za koju navode da je proslijeđena UDT-u.
Bez da su odgovorili na upite o odgovornosti Vijeća, u saopćenju su pozvali medije da se suzdrže od objavljivanja parcijalnog sadržaja dokumenta i neprovjerenih informacija.
Bivši sudija Vehid Šehić navodi kako ova prijava stvara negativnu sliku o Tužilaštvu.
“Ako se protiv prvih ljudi [u pravosuđu] vodi krivični postupak, a vi ste u njih gledali kao u nekog ko će braniti ljudska i građanska prava i interese građana, onda je normalno da je ta slika negativna i ne samo prema toj instituciji, prema mnogim institucijama u ovoj državi, pošto mi živimo vrijeme skandala”, navodi Šehić.
On smatra da je u ovom slučaju bilo potrebno i da se pokrene disciplinski postupak pred Uredom disciplinskog tužioca.
Iz Ureda nisu izvijestili da li je formiran predmet protiv Mijović i Kajganića, niti da li je VSTV proslijedio pritužbu koju je Pašić uputio ranije. VSTV je u svom saopćenju naveo kako je to uradio.
Prijava protiv Kajganića i Mijović predmet interesovanja Komisije za borbu protiv korupcije
Sjednica Komisije za borbu protiv korupcije. Foto: Detektor
Dok čekaju odgovor VSTV-a, članovi Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za Detektor navode kako će razmatrati krivičnu prijavu Pašića koja je i njima proslijeđena.
Safet Kešo za Detektor navodi kako je Državno tužilaštvo rak-rana cjelokupnog pravosudnog sistema BiH.
“Nažalost, već dugo je stanje veoma zabrinjavajuće, ali je to postalo izrazito upadljivo od dolaska Kajganića na dužnost glavnog tužioca”, navodi Kešo, dodajući kako se to posebno pokazalo na slučaju “Dodik”. Dodik je pred Državnim sudom osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, ali je istraga protiv njega i ostalih obustavljena za napad na ustavni poredak.
Kešo smatra kako Dodik predugo ima privilegirani status osobe izvan “radara” Tužilaštva, navodeći da niko ne smije biti izvan ni iznad zakona.
“Što se tiče cijele ove teme, uvjeren sam da će ona biti i predmet interesovanja Komisije za borbu protiv korupcije”, navodi Kešo, s kojim mišljenje dijeli njegov kolega Jasmin Emrić.
“Mi ćemo kao komisija sigurno biti upoznati i na sjednici komisije i odredit ćemo se kako pratiti ovaj predmet”, kaže Emrić potvrđujući kako je i komisija zaprimila prijavu.
Emrić navodi kako je podnio inicijativu Predstavničkom domu da se od Tužilaštva traži izvještaj o radu i postupanju u predmetu protiv Dodika. On smatra da postoji puno stvari koje se u ovom predmetu trebaju razjasniti.
Krivična prijava Pašića potvrda političkog utjecaja Milorada Dodika na pravosuđe
Milorad Dodik. Foto: EPA-EFE/NIDAL SALJIC
Opozicioni političari Dodika prijavu Džermina Pašića vide kao potvrdu ranijeg razmišljanja da je naredba o neprovođenju istrage protiv osumnjičenih za napad na ustavni poredak bila produkt političkog utjecaja.
Koristeći se primjerom osobe koja je opljačkala banku i potom, kad je uhvaćena, vratila novac i proglašena slobodnom, Jelena Trivić i Nebojša Vukanović pojašnjavaju kako je izgledala obustava istrage u njihovim očima.
“To što je on povukao sporne zakone, ne znači da nije pokušao napad na ustavni poredak, a kad se povukao, donijeli su odluku kao da se ništa nije desilo. To što je povukao zakone ga ne amnestira za ono što je prethodno uradio”, navodi Vukanović.
Istraga je protiv bivšeg predsjednika RS-a Dodika, bivšeg premijera ovog entiteta Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS-a Stevandića pokrenuta nakon što je entitetski parlament u februaru 2025. godine usvojio zakone kojima je zabranjen rad državnih pravosudnih institucija na teritoriji RS-a.
Ovim se zakonima želio zabraniti rad državnog Suda i Tužilaštva, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH te Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području RS-a. Tokom oktobra usvojen je prijedlog o prestanku važenja zakona, čime su poništeni ranije doneseni zakoni.
Njih je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
“Ti zakoni zbog kojih je pokrenuta istraga doneseni su u Narodnoj skupštini. Sve informacije o tome su javne, znači tu nema, tome ste mogli svjedočiti prilikom sjednice NSRS-a, tako da je sve to bilo nelogično”, dodaje Trivić.
“Milorad Dodik je gospodar i pravosuđa, i RS-a, i dobrog dijela BiH. On se ponaša kao gazda, smatra sebe nedodirljivim, (…) jer u ovakvom pravosuđu nema ko, pokazalo se, ni da ga privede na saslušanje, niti da ga uhapsi, niti za njega vrijede pravila i zakoni ove države”, navodi Vukanović.
SIPA je u aprilu ove godine potvrdila da je pokušala uhapsiti Dodika kada su došli ispred zgrade Vlade Republike Srpske u Istočnom Sarajevu, dok je za njim bila aktivna potjernica.