Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir i direktor Policije Siniša Kostrešević sredinom septembra 2025. godine, tokom svog boravka u Rusiji, sastali su se i sa Olegom Anatoljevičem Baranovim, načelnikom uprave unutrašnjih poslova Moskve, sankcioniranim zbog teških kršenja ljudskih prava.
Baranov je prije dvije godine stavljen na listu sankcija Evropske unije jer je uprava pod njegovim zapovjedništvom “pratila i proizvoljno pritvarala nezavisne novinare i opozicione aktiviste koji su učestvovali u mirnim protestima” u znak podrške antikorupcionom aktivisti Alekseju Navaljnom, koji je preminuo u ruskom zatvoru.
EU smatra Baranova odgovornim za teška kršenja ljudskih prava u Rusiji, uključujući proizvoljna uhićenja ili pritvaranja te kršenja ili zloupotrebe slobode mirnog okupljanja i udruživanja.
“Ako je susret zvaničnika policije, to ostavlja gorki okus ako bi se ruska iskustva pokušala primijeniti na bilo kakve političke nemire u Republici Srpskoj”, navodi za Detektor Vuk Vuksanović, viši istraživač u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku (BCBP).
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske nisu odgovorili na upit Detektora o ovom sastanku.
Budimir i Baranov prije sastanka u Moskvi. Foto: MUP RS-a
Edina Bećirović, profesorica na Fakultetu kriminalističkih nauka Univerziteta u Sarajevu, navodi kako sastanci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske s ruskim bezbjednosnim strukturama traju već deceniju, te smatra da je uznemiravajuće da Evropska unija i NATO to prihvataju.
“Poruka sa ovog sastanka je jasna – MUP RS-a vrlo otvoreno stavlja do znanja da žele kopirati autokratski ruski model, a ne evropske standarde”, navodi Bećirović.
U objašnjenju sankcija Baranovu navodi se da je uprava kojom zapovijeda pratila i pritvarala one koji su pokušali izbjeći mobilizaciju za ruski napad na Ukrajinu, pri čemu je korišten sistem prepoznavanja lica.
“Obuke MUP-a RS-a s takvim partnerima su opasnost, posebno zbog toga što će udaljiti policijske strukture u Republici Srspkoj od evropskih sigurnosnih mreža”, zaključuje Bećirović.
Bećirović navodi kako i vlasti Srbije održavaju intenzivne sigurnosne veze s Moskvom, uključujući i obuke policijskih struktura.
Budimir, Kostrešević i Baranov tokom sastanka u Moskvi. Foto: MUP RS-a
Vuksanović s druge strane navodi kako je Aleksandar Vučić oprezniji u susretima s Rusima od početka rata u Ukrajini, dok vlast u Banjoj Luci nije imala zadrške, te su susreti Milorada Dodika s Vladimirom Putinom i ruskom stranom češći u odnosu na Vučića.
“Nisu to bili sadržajni razgovori, ali politička optika je jasna. U ovom trenutku možemo zaključiti da će vladajuća koalicija u Banjoj Luci biti još potencijalno agresivnija na igranje na ruskoj karti sada kada su u panici nakon presude”, navodi Vuksanović.
On smatra da će se zbog panike sve više posezati za ovakvim susretima nakon pravosnažne presude Miloradu Dodiku, kojom mu je zabranjeno obavljanje funkcije predsjednika entiteta u narednih šest godina.
Ranije je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske saopćeno da je saradnja s Glavnom upravom MUP-a Ruske Federacije za Grad Moskvu na izuzetnom nivou i ona će se nastaviti razvijati u narednom periodu kroz razmjenu isustava i organizovanje različitih specijalističkih obuka za policijske službenike.
“Delegaciji MUP-a Srpske u kojoj je bio i direktor policije Republike Srpske Siniša Kostrešević predstavljena je oprema, vozila i oružje koje koriste pripadnici Glavne uprave MUP-a Ruske Federacije za Grad Moskvu”, navedeno je iz Ministarstva u septembru te da je ministar Budimir pozvao Baranova u posjetu Banjoj Luci.
Budimir tokom posjete moskovskoj policiji. Foto: MUP RS-a
Navaljni, zbog kojeg su organizirani protesti u Moskvi, bio je advokat, antikorupcijski aktivista i političar, koji je od 2008. godine ukazivao na korupciju u javnim preduzećima.
Vodio je kampanje protiv izbornih prevara i korupcije u vladi, istražujući političare i oligarhe okupljene oko Vladimira Putina.
On je 2017. osuđen na pet godina uvjetne kazne uz optužbe za pronevjeru oko 500.000 dolara. Zbog trovanja je 2020. godine izmješten u Berlin, a po povratku u Rusiju je uhapšen i osuđen na dodatnih devet godina, a potom i 19 godina zatvora. Presude protiv Navaljnog ocjenjivane su kao politički motivirane.
Umro je u februaru 2024. godine u zatvoru.
Budimir i Kostrešević su se tokom ove posjete Rusiji sastali i sa zamjenikom ministra unutrašnjih poslova Ruske Federacije, Igorom Nikolajevičem Zubovim.
Na sastanku je razgovarano o unapređenju saradnje dva ministarstva, navodi se u saopćenju entitetske policije.
Sa Zubovim se prošle godine susreo i Nenad Nešić, bivši ministar sigurnosti BiH.
Teme sastanka bile su slične temama ovogodišnjeg sastanka, gdje se razgovaralo o saradnji ministarstava u oblasti bezbjednosti i globalnim prijetnjama i izazovima, navedeno je tada.