Četvrtak, 17 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

“Prije sjednice došao javni dokument u kojem se predloženi zahvaljuje na kandidaturi  i povlači je”, kazao je prije usvajanja dnevnog reda Fikret Dervišbegović, predsjednik Komisije za odlikovanja, javna priznanja i obilježavanje historijskih događaja i ličnosti.

Na prijedlog Komisije, Edinu Hakanoviću trebala je biti dodijeljena Povelja Grada Visoko.

Iako Dervišbegović nije imenovao Hakanovića, Melika Hakanović, vijećnica Stranke demokratske akcije (SDA) u Gradskom vijeću, potvrdila je da je riječ o tački koja se odnosila na dodjelu Povelje njenom ocu.

Hakanović je u januaru 1993. godine na području Dusine, Višnjice i Lašve u općini Zenica, s nekolicinom drugih pripadnika Armije BiH, iz grupe od oko 40 zarobljenih civila hrvatske nacionalnosti izdvojio oko 20 muškaraca i žena. Među izdvojenima su bile i malodobne osobe, a od njih je formiran “živi štit”, koji je potom isturen prema rovovima u kojima su se nalazili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Iza “živog štita” kretali su se naoružani vojnici s ciljem da obezbijede predaju pripadnika HVO-a, navodi se u presudi.

“Prilikom kretanja tzv. ‘živog štita’, usljed otvaranja paljbe od strane pripadnika HVO-a, osobe od kojih je formiran tzv. ‘živi štit’ zalegle su na zemlju, da bi po prestanku paljbe nastavili kretanje, nakon čega je iz kolone izdvojena R.Z. i upućena prema rovovima pripadnika HVO-a, s naređenjem da iste pozove da se predaju Armiji RBiH, što su isti i učinili”, navedeno je u presudi koju je u januaru 2009. godine izrekao Kantonalni sud u Zenici.

Hakanović se na presudu žalio Vrhovnom sudu Federacije, ali je žalba odbijena, čime je presuda postala pravosnažna u septembru 2009. godine.

Detektor je pisao kako bi dodjela ovog priznanja bila suprotna izmjenama Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, a kojima je dodjela priznanja osuđenima za ratne zločine kažnjiva.

“Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju i slično licu osuđenom pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine”, navedeno je u Krivičnom zakonu.

Dodjelu priznanja Hakanoviću predložili su Gradska organizacija SDA Visoko, te Udruženje dobitnika najvećih ratnih priznanja Visoko, JOB “Unija veterana” Visoko, Organizacija RVI “Visoko 92” i Organizacija porodica šehida i poginulih boraca “Visoko 92”.

Najčitanije
Saznajte više
Odbijen zahtjev Miće Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), sutkinja Graciela Gatti Santana, odbila je zahtjev Miće Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu, navodeći težinu zločina za koje je osuđen na 22 godine zatvora i nedostatak dokaza o njegovoj rehabilitaciji.
Ruski kampovi u BiH dio obračuna Bruxellesa i Moskve
Bosna i Hercegovina spomenuta je u razmjeni oštrih riječi između Rusije i Evropske unije, a u centru pažnje je Moldavija – u kojoj su za septembar zakazani parlamentarni izbori. U isto vrijeme, visoki zvaničnik u Republici Srpskoj nastavlja s negiranjem postojanja kampova.
Direktor OSA-e odbio odgovoriti je li bio s Dodikom u vozilu