Glasanju je prethodila diskusija, na kojoj su stranke opozicije navodile da je riječ o pogodovanju firmama bliskim Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske.
“Ovim zakonom pokušava se ništa drugo nego zaobići međunarodna intervencija, odnosno međunarodne sankcije. Banke treba da se prisile na poslovanje sa fizičkim licima i poslovnim subjektima, što je veliki upitnik da li je to moguće”, kazao je poslanik liste “Za pravdu i red” Đorđe Vučinić na sjednici NSRS-a.
On je poslanike upozorio kako postoji veliki rizik od blokada, izolacija i finansijske destabilizacije ukoliko banke budu prisiljavane na bilo šta, a također ako im bude ukinuto i diskreciono pravo da same prekidaju ugovore kad procjene da postoje reputacioni rizici.
Ovaj prijedlog za dopune Zakona o unutrašnjem platnom prometu stigao je od grupe “Pare nisu zakon”, te predviđa razloge zbog kojih računi mogu biti zatvoreni, ali i sankcije za one banke koje račun zatvore zbog bilo kojeg drugog razloga, o čemu je Detektor ranije izvještavao.
Bojan Vujić, predsjednik uprave “Infinity International Group”, čije su sve kompanije, među kojima i “Prointer”, uvrštene na listu sankcija OFAC-a, potvrdio je da je upravo on predstavnik grupe koja je predložila dopunu zakona.
Slaviša Marković iz Partije demokratskog progresa upozorio je na slučaj iz Hrvatske, gdje su međunarodne banke tužile državu kada je ona pokušala zaštititi građane koji su podizali kredite u švicarskoj valuti. Dodao je da su banke dobile ove sporove na međunarodnim sudovima, upravo zato što je jedna država zakonima pokušala urediti njihovo poslovanje.
“Dovodimo se u situaciju da budemo izloženi novoj međunarodnoj arbitraži, da bismo došli u situaciju da imamo tužbe koje bi pokrenule međunarodne banke”, dodao je Marković, uz podsjećanje na arbitražu u slučaju “Viaducta” prema kojoj je RS ovoj kompaniji dužna više od 110 miliona maraka.
Njegov stranački kolega Igor Crnadak podsjetio je u skupštinskim klupama na raniju analizu Detektora u kojoj je pojašnjeno kako su “Prointer”, te kompanije “Kaldera” i Sirius 2010” dobili više od 1.400 tendera, vrijednih više od pola milijarde maraka, te je kritikovao inicijativu koja se našla na sjednici.
“Mislim da je riječ o sebičnoj inicijativi, koja u centar pažnje stavlja samo jedan mali broj ljudi, firmi, a potpuno zanemaruju širi kontekst, ono što je interes ljudi koji žive ovdje i što je interes RS-a”, naveo je Crnadak.
“Prointer” u dobijenim tenderima prednjači s vrijednošću tendera od 280 miliona, druga je “Kaldera” sa 180 miliona, a posljednji “Sirius 2010” sa 50 miliona maraka koje su dobili na tenderima. Najviše tendera dobili su od institucija RS-a, kao što su Poreska uprava RS-a, entitetska “Elektroprivreda” te državna kompanija “Elektroprenos”.
OFAC je ranije objasnio da sedam kompanija donosi glavne izvore prihoda predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, kao i njegovoj porodici. Dodik je iskoristio svoj položaj za lično bogaćenje kroz kompanije povezane s njim i njegovim sinom Igorom, dodali su. Spomenuli su i konkretan primjer u kojem su Milorad i Igor kontrolu koju imaju nad visokim dužnosnicima u vlasti Bosne i Hercegovine iskoristili za manipulisanje izradom državnog budžeta BiH kako bi se ugovor na državnom nivou mogao dodijeliti kompaniji “Prointer ITSS” mimo natjecateljskog procesa.
Stavove Crnatka podržao je i Bojan Kresojević, navodeći kako dopune dovode u rizik cjelokupni platni sistem RS-a.
“A taj rizik odnosi se na mogućnost da određene banke, ako budu prisiljene ovim zakonom, završe na američkoj crnoj listi, a to znači indirektno kolaps finansijskog sistema u RS-u”, pojasnio je Kresojević.
Iako članovi opozicionih partija optužuju predlagače da su zapravo iz firmi koje su bliske vlastima i Miloradu Dodiku, predsjedniku RS-a, što potvrđuju i sankcije OFAC-a, entitetska Vlada ogradila se od ove inicijative.
Ministrica finansija RS-a Zora Vidović navela je kako su velike štete pretrpjela i pravna i fizička lica, ali da su izrazili rezerve jer bi Agencija za bankarstvo morala preuzeti utvrđivanje rizika. Ipak, komentirala je američke sankcije firmama i osobama iz RS-a, navodeći kako su se njima iznenadili čak i američki zvaničnici koji su dolazili u ovaj entitet, poput Roda Blagojevicha, kojeg Dodik plaća za lobiranje, o čemu je Detektor ranije izvještavao.
“Svaka ozbiljna država se izjašnjava o sankcijama bilo koje druge države. BiH to nikada nije uradila. Prema tome, ovdje se nikad nije izjašnjavalo, i čim se nešto donese sa strane, mi to tako prihvatamo”, dodala je Vidović.
Predlagač zakona odrekao se prava na završnu riječ u ovoj raspravi, dok se poslanici iz stranaka koje imaju većinu u NSRS-u nisu uključivali u raspravu.
