Siniša Vukelić, urednik portala Capital koji se bavi analizom poslovnog i ekonomskog okruženja, kaže kako prijedlog dolazi od firmi povezanih s vlastima i pojedinaca koji žele na ovaj način izvršiti pritisak na banke.
“Ovo je zapravo nastavak Dodikove prijetnje bankama da će ih kazniti ukoliko ne vrate sredstva iz inostranstva, jer zapravo to su upravo firme koje su najbliže povezane s njim i njegovom porodicom”, pojašnjava Vukelić.
Prijedlog zakona o dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu stiže od grupe “Pare nisu zakon”, te predviđa razloge zbog kojih računi mogu biti zatvoreni, ali i sankcije za one banke koje račun zatvore zbog bilo kojeg drugog razloga.
Navedena su dva stava prema kojima banke platne račune mogu ukinuti ukoliko su oni korišteni suprotno zakonu kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te ukoliko je poslovni subjekt pravo na obavljanje pravnog prometa ostvario na osnovu falsifikovanih isprava.
Predložene izmjene zakona predviđaju da će banke biti kažnjene od 20.000 i 80.000 maraka ukoliko odbiju otvoriti račune bilo kojem pojedincu ili organizaciji u RS-u.
Također, u odredbama je navedeno i da bi osiguravanje otvaranja računa firmama kojima banke odbiju otvoriti račun provodila Agencija za bankarstvo RS-a, koja bi mogla dodijeliti banku po službenoj dužnosti.
Igor Crnadak. Foto: Detektor
Potpredsjednik PDP-a i narodni poslanik u NSRS-u Igor Crnadak navodi kako ova inicijativa dolazi od grupe preduzeća koja su pogođena sankcijama Ministarstva finansija SAD-a (OFAC).
“Ja sam rekao, mi imamo u Republici Srpskoj 10.000 preduzeća i 20.000 samostalnih preduzetnika i niko nema s računima u bankama problema osim tih sedam-osam firmi. I sad mi treba da njima pomažemo. A to su firme koje su – vi ste objavili taj podatak – 250 miliona naplatile od države”, kaže Crnadak za Detektor.
On pojašnjava kako su inicijatori zapravo kompanija “Prointer”, jedna od onih koje je američka administracija sankcionisala zbog veza s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom, i “njihov kartel”.
“Prointer” je samo jedna od kompanija i pojedinaca kojima su računi zatvoreni tokom proteklih godinu dana, a koji su se prethodno našli na listi sankcija OFAC-a. Detektor je ranije analizirao kako su “Prointer”, te kompanije “Kaldera” i “Sirius 2010” dobili više od 1.400 tendera, vrijednih više od pola milijarde maraka.
“Prointer” u dobijenim tenderima prednjači s vrijednošću tendera od 280 miliona, druga je “Kaldera” sa 180 miliona, a posljednji “Sirius 2010” sa 50 miliona maraka koje su dobili na tenderima. Najviše tendera dobili su od institucija RS-a, kao što su Poreska uprava RS-a, entitetska “Elektroprivreda” te državna kompanija “Elektroprenos”.
OFAC je ranije objasnio da sedam kompanija donosi glavne izvore prihoda predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, kao i njegovoj porodici. Dodik je iskoristio svoj položaj za lično bogaćenje kroz kompanije povezane s njim i njegovim sinom Igorom, dodali su. Spomenuli su i konkretan primjer u kojem su Milorad i Igor kontrolu koju imaju nad visokim dužnosnicima u vlasti Bosne i Hercegovine iskoristili za manipulisanje izradom državnog budžeta BiH kako bi se ugovor na državnom nivou mogao dodijeliti kompaniji “Prointer ITSS” mimo natjecateljskog procesa.
Tadašnji podsekretar Ministarstva finansija za terorizam i finansijske obavještajne poslove Brian E. Nelson, komentarišući ove sankcije, optužio je Dodika da iskorištava vlastiti narod za ličnu korist.
“Dodik nastavlja potkopavati institucije BiH i bogatiti svoju porodicu na račun naroda, dodatno ugrožavajući budućnost BiH u euroatlantskim institucijama”, navedeno je tada u objašnjenju OFAC-a.
Porodica Dodik. Foto: Milorad Dodik, X mreža
Bojan Vujić, predsjednik uprave “Infinity International Group”, čije su sve kompanije, među kojima i “Prointer”, uvrštene na listu sankcija OFAC-a, za Detektor kaže kako ove sankcije ne predstavljaju pravni osnov u sistemu RS-a.
“Pozitivno-pravni propisi RS-a i BiH ne poznaju mogućnost sankcionisanja domaćih pravnih i fizičkih lica na osnovu jednostranih akata trećih zemalja, izuzev onih koji dolaze od strane Ujedinjenih nacija”, pojašnjava Vujić.
Upravo on je i predsjednik grupe koja je predložila dopunu zakona, te navodi kako cilj izmjena nije ponovno otvaranje računa firmama s liste sankcija, nego da se spriječi samovoljno i nezakonito postupanje banaka koje, prema njemu, trenutno ugrožava pravnu izvjesnost, poslovnu stabilnost i osnovna prava građana RS-a.
Za njega su komentari opozicije o namjerama ove inicijative “zamjena teza i pokušaj da se suštinsko pitanje zamagli političkim etiketiranjem”.
“Ovdje se ne radi o tome koje su firme ‘bliske vlastima’, niti o tome s kim su one imale ugovore, već o pitanju poštovanja zakona i pravnog poretka RS-a. Zatvaranje računa bez sudske odluke, obrazloženja i zakonskog osnova nije dozvoljeno prema važećim zakonima RS-a, niti se takvo ponašanje može pravdati političkom retorikom”, smatra Vujić.
Pojašnjava i da su im najveći problem banke, koje su zatvaranjem računa prouzrokovale gašenje radnih mjesta, što predstavlja ozbiljan rizik za ekonomski ambijent RS-a.
Na kritike da je ovo pogodovanje kompanijama koje se dovode u vezu s vlašću, navodi da samo žele principe koji važe za sve.
Ali Vukelić smatra da rizik predstavljaju dopune zakona. Ukoliko ove dopune budu usvojene, objašnjava Vukelić, one mogu urušiti finansijski sektor u RS-u, jer bi dovele u neravnopravan položaj banke sa sjedištem u RS-u i Federaciji BiH, te izazvati gašenje banaka ili prenošenje središta u drugi entitet.
To bi, smatra on, značilo i prenos depozita i drugih vrijednosti koje banke nose, što je vrlo loše za RS, jer ove dopune dovode banke u položaj da biraju između domaćih propisa i onih međunarodnih, prema kojim bi mogli izgubiti dozvolu za međunarodni platni promet.
“To je izuzetno opasna politička oštrica koja je usmjerena prema cijelom finansijskom sektoru RS-a”, kaže Vukelić.
Siniša Vukelić, direktor poslovnog portala Capital i član Kluba novinara Banja Luka. Foto: Detektor
Nakon što su sankcije uvedene za “Infinity International Group”, čelnici firmi koje su sankcionisane osnovale su kompaniju “Invictus Technology Group”, čiji direktor je Vujić. Mediji i opozicija u RS-u navodili su kako je osnivanje ove kompanije zapravo pokušaj zaobilaženja sankcija, ali kompanija nije ostvarila uspješno poslovanje upravo zbog nemogućnosti ostvarivanja saradnje s bankama.
Vujić odbacuje tvrdnje da je osnivanje ove kompanije pokušaj zaobilaženja sankcija i navodi kako novim dopunama zakona žele zapravo riješiti probleme koje kompanije imaju s bankama.
“Ova tema se ne tiče politike, već osnovnog principa zakonitosti i jednakosti pred zakonom. Inicijativa u kojoj učestvujem ima za cilj zaštitu poslovnog ambijenta i pravne sigurnosti svih subjekata, a ne zaštitu bilo čijih ličnih ili političkih interesa”, dodaje Vujić.
No, Crnadak to vidi drugačije i navodi kako željno iščekuje skupštinsku raspravu, tokom koje će razgovarati o izmjeni zakona. Grupu kompanija optužuje da im “nije dovoljno to što su do sada uzimali”.
“Nego još traže da im mi pomažemo u svemu tome”, kaže Crnadak.