Mary Lawlor, specijalna izvjestiteljica za položaj branilaca ljudskih prava, boravila je u Bosni i Hercegovini od 9. juna 2025. godine te je podijelila svoje preliminarne nalaze.
Poduzimanje proaktivnih mjera za rješavanje negativnih narativa o promociji i zaštiti ljudskih prava u BiH, koji uključuju prestanak svih javnih istupa političara koji omalovažavaju rad branilaca ljudskih prava ili ga poistovjećuju s kriminalom ili sigurnosnim problemima, jedna je od preporuka koje izdvaja specijalna izvjestiteljica za položaj branilaca ljudskih prava.
Lawlor, prema njenoj izjavi, nigdje nije svjedočila stepenu političke volje koji je dosegao nivo pune podrške braniocima ljudskih prava.
“Branioci ljudskih prava i nezavisni novinari su meta široko rasprostranjenih kampanja blaćenja i sve više su stigmatizirani, uključujući i od strane visokopozicioniranih političara”, tvrdi Lawlor, koja u svojim nalazima navodi potrebu promovisanja uloge nezavisnog novinarstva i poduzimanja mjera da se novinari zaštite od zastrašivanja ili odmazde.
Prema njenim nalazima, potrebno je usvojiti zakone i poduzeti mjere podizanja svijesti, uključujući pravosuđe, kako bi se spriječila zloupotreba putem SLAPP tužbi.
“Zgrožena sam targetiranjem branilaca prava na zdrav okoliš, a koji se često upozoravaju da prestanu sa svojim aktivizmom ili se suoče s dugotrajnim i skupim SLAPP tužbama koje pokreću strane i domaće kompanije u pokušaju da ih ušutkaju”, kaže Lawlor.
Ona smatra da bi Zakon o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija u Republici Srpskoj mogao biti iskorišten za daljnju demonizaciju i podrivanje djelovanja organizacija civilnog društva korisnica stranih sredstava.
“Iako sam osjetila olakšanje nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine stavio van snage ovaj zakon, izuzetno sam zabrinuta zbog namjere vlasti Republike Srpske da nastave s izradom podzakonskih akata, nakon čega će uslijediti uspostavljanje registra neprofitnih grupa korisnica stranih sredstava. Potrebno je trajno odustati od ovakvog zakona”, navodi specijalna izvjestiteljica.
Ona u svojim preliminarnim nalazima navodi kako se članovi LGBTI+ zajednice i njihovi saveznici bore za svoja prava, insistirajući na jednakosti za sve, bez obzira na njihov rodni identitet ili seksualnu orijentaciju.
Pozivajući se na događaj od 18. marta 2023. godine, kada su branioci LGBTI+ prava napadnuti na sastanku u Banjoj Luci, Lawlor navodi kako je zabrinuta što je napad prošao potpuno nekažnjeno.
“Gnušam se apsolutne nekažnjivosti za napadače na branioce LGBTI prava u 2023. godini”, kaže Lawlor i dodaje potrebu za nepristrasnom i efikasnom istragom u ovom predmetu, bez daljnjih odlaganja.
Specijalna izvjestiteljica se u svojim nalazima dotiče i izjava Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, koje, između ostalih, branioce ljudskih prava portretiraju kao neprijatelje RS-a.
“Čini se da je to postalo temelj kontinuiranog, regresivnog, etnonacionalističkog diskursa vladajućih političkih struktura u entitetu, a koji je, naizgled, usmjeren na produbljivanje podjela kako bi se cementirala moć osvojena sa Dejtonskim sporazumom te otvorio put za ostvarivanje lične koristi”, stoji u nalazima te dodaje kako su pod ovim diskursom uvedeni zakoni s prividnim ciljem zaštite RS-a.
Ona je mišljenja kako ovi zakoni imaju za cilj ograničenje građanskih i političkih prava, prvenstveno prava na sloodu izražavanja, slobodu udruživanja i nediskriminaciju.
Uvođenje kriminalizacije klevete ona vidi prekretnicom u tom pogledu, navodeći kako je uvođenje Zakona o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija, takozvani “zakon o agentima stranog uticaja”, utjecalo na branioce ljudskih prava.
Iako je ovaj zakon stavljen van snage, Lawlor navodi kako njegov sadržaj i način na koji je usvojen ukazuju na stigmatizirajući pristup Vlade prema onima koje percipiraju preprekom na putu realizacije njihovih programa.
Cjeloviti izvještaj o posjeti Lowlor BiH će biti predstavljen u martu 2026. godine.
