U vremenu u kojem digitalni prostor sve više zamjenjuje fizički, gdje nove generacije provode najviše vremena, aplikacije za upoznavanje postale su jedno od rijetkih mjesta gdje LGBTIQ+ osobe, posebno gej i biseksualni muškarci, mogu tražiti kontakte, povezivanja i izražavati svoju seksualnost bez direktnog straha od osude. Međutim, upravo taj prostor koji bi trebao biti siguran, često postaje mjesto ozbiljnih prijetnji, manipulacija i nasilja. Prevaranti sve češće koriste anonimne profile kako bi iskoristili društvenu ranjivost osoba koje nisu autovane, ciljajući ih radi ucjena, fizičkih napada i razbojništava.
U susret još jednoj povorci ponosa u BiH, danu kada se ukazuje na manjak ostvarenih ljudskih prava za ovu zajednicu, u ovom tekstu donosimo stvari koje trebate znati o online ucjenama i posljedicama koje ovakvi oblici digitalnog nasilja ostavljaju na mentalno zdravlje i osjećaj sigurnosti LGBTIQ+ osoba.
Homofobija kao motiv za online nasilje nad neautovanim muškarcima
Prevare kojima svjedoče LGBTIQ+ osobe u online sferi najčešće funkcionišu tako da se prevaranti predstavljaju kao potencijalni romantični partneri na aplikacijama za upoznavanje, započinju razgovor s osobama, te dogovaraju uživo sastanak radi upoznavanja. Prevaranti češće koriste aplikacije za upoznavanje na kojima su gej ili biseksualni muškarci.
Korištenje ovakvog načina za targetiranje gej muškaraca dolazi iz svjesnosti da većina gej muškaraca koji su na ovim aplikacijama nisu autovani u svom životu, što ih čini dodatno ranjivim i otvorenim za ucjene i prijetnje. Ucjene i prijetnje koje dolaze od napadača mogu uključivati prijetnju otkrivanjem njihove seksualne orijentacije javno ili njihovoj porodici, objavljivanje privatnih informacija, poput fotografija ili poruka i slično.
Zbog straha od autovanja mnoge LGBTIQ+ osobe pristaju na ucjene ili nikada ne prijave policiji kada se one dogode.
Matija Stefanović, koordinator za komunikacije u udruženju “Da se zna!” (DSZ), koje dokumentuje slučajeve nasilja nad LGBTIQ+ zajednicom u Srbiji, navodi da prevaranti namjerno targetiraju gej muškarce na aplikacijama za upoznavanje, što upućuje na homofobiju kao jedan od motiva.
“Slučajevi ucene fotografijama, koji obično uključuju i pretnje autovanjem žrtve, odnosno objavljivanjem njene seksualne orijentacije ili rodnog identiteta, takođe su nam dobro poznati i najviše pogađaju neautovane LGBT+ osobe. Takođe se dešavaju prevare kada se napadač ili grupa napadača lažno predstavlja na gej dejting aplikaciji kako bi privukla i namamila nekoga na dejt, da bi onda najčešće pretukli žrtvu”, navodi on.
Sve je više istih ili sličnih slučajeva koje ova organizacija bilježi, a o kojima izvještavaju u njihovom godišnjem izvještaju o incidentima motivisanim mržnjom prema kvir osobama.
U BiH prevare se vrše preko Planet Romeo i Grindr aplikacije
Aplikacije. Ilustracija. Foto: EPA-EFE/ERIK S. LESSER
Slični slučajevi su zabilježeni i u Bosni i Hercegovini, a samo dva takva slučaja su dosad i procesuirana od nadležnih institucija u posljednjih deset godina. U oba slučaja je do razbojništva došlo targetiranjem gej i biseksualnih muškaraca putem aplikacija za upoznavanje Planet Romeo i Grindr.
Prema presudi Vrhovnog suda Federacije iz novembra 2015. godine, koja se odnosi na razbojništvo preko aplikacije Planet Romeo, dvojica muškaraca su osuđena na kaznu zatvora u trajanju od pet godina, odnosno dvije godine i tri mjeseca.
Drugi slučaj se dogodio krajem oktobra 2023. godine, a više žrtava je targetirano kroz aplikaciju Grindr. Zbog nepovjerenja, žrtve su prvobitno slučajeve prijavile Pravnom savjetovanju Sarajevskog otvorenog centra (SOC), umjesto policiji. Prema Rozom izvještaju 2024. – Godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini, koji izdaje Sarajevski otvoreni centar, navodi se da neprijavljivanje ukazuje na osjećaj nemoći i nedostatak povjerenja u sisteme prijavljivanja na društvenim mrežama ili policiji.
Mnogi ispitanici i ispitanice smatraju da institucije nisu dovoljno proaktivne ili efikasne u reagovanju na prijave, gdje ističu da policija često nije reagovala na prijave ili su reakcije bile neadekvatne. Neki su imali pozitivna iskustva, posebno kada su se obratili nevladinim organizacijama, gdje uglavnom dobivaju podršku, te pravno savjetovanje i pomoć, stoji u izvještaju, u kome se navodi da je i ovaj slučaj njima prijavilo pet osoba.
“Izuzetnu pomoć u istrazi, pritvaranju i procesuiranju osumnjičenih lica odigralo je Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo u direktnoj saradnji s policijskim agencijama i pravnim savjetnikom SOC-a. Brzom reakcijom policijskih agencija i Kantonalnog tužilaštva, osumnjičena lica su privedena i krivičnopravno procesuirana”, dodaje se u izvještaju.
Sve osobe su targetirane na osnovu seksualne orijentacije, te je ova činjenica važna kao otežavajuća okolnost prilikom izricanja ovih sankcija, navodi se u izvještaju.
“Jedan od počinilaca je putem aplikacije za upoznavanje gej i biseksualnih muškaraca stupio u kontakt s tri muškarca. Nakon što je s njima dogovorio susret u različitim stanovima na području Sarajeva, odmah po dolasku bi im prijetio zbog njihove seksualne orijentacije te, uz udarce, prijetnju pištoljem, psovke i uvrede, tražio novac. Od oštećenih je uzimao pin-kodove kreditnih kartica, s kojih je podizao novac”, navode iz Sarajevskog otvorenog centra.
Pola godine od saznanja za ovaj slučaj, Opštinski sud u Sarajevu je osudio Irfana Mulalića na jedinstvenu kaznu u trajanju od četiri godine, kao i Ishaka Bilala na godinu dana zatvora, zbog krivičnih djela razbojništva i ucjene nad gej muškarcima.
“Uvjeren sam da su nadležne institucije ovako brzo reagovale samo i isključivo zahvaljujući naporima SOC-a i kontakata koje su imali u sistemu pravosuđa. Presuda je svakako bila satisfaktorna u mjeri u kojoj je mogla biti”, rekao je jedan od oštećenih.
Utjecaj kršenja digitalnih prava na mentalno zdravlje LGBTIQ+ osoba
Učesnici nose zastavu duginih boja tokom druge sarajevske parade ponosa. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR
Ovakvi slučajevi nasilja, uznemiravanja, maltretiranja, targetiranja, prijetnji ostavljaju duboke psihološke posljedice na LGBTIQ+ osobe. Kontinuirano izlaganje ovakvim komentarima i govoru mržnje može dovesti do osjećaja anksioznosti, depresije, potrebe da se izolirate ili osjećaja da ste izolirani. Može prouzrokovati tjeskobu, koja može dovesti do paničnih napada, pa čak i pojave suicidalnih misli. Zbog toga, digitalni prostor, koji bi trebao biti sigurno i slobodno mjesto za izražavanje identiteta, nerijetko prerasta u izvor straha i stresa.
“Online prostor mora biti prostor slobode, kao i svaki drugi, a digitalna prava zagarantovana”, navodi jedna od žrtava razbojništva, i dodaje da je iskustvo koje je prošao u oktobru 2023. godine ostavilo snažan trag na njemu.
“Pored toga, utjecalo je da aplikacije za upoznavanje ne koristim u mjeri u kojoj sam ih koristio, te generalno na porast nepovjerenja prema korisnicima istih”, kazao je jedan od oštećenih.
Kada su vam suženi sigurni prostori u offline svijetu, i kada jedino osjećate da imate slobodu biti ono što jeste na internetu, a onda vam i taj prostor postaje mjesto nesigurnosti, osjećat ćete kao da više ne postoji niti jedan siguran prostor za vas, a nepovjerenje u druge će rasti, pojašnjava Matija Stefanović.
“Posledice digitalnog nasilja po mentalno zdravlje, osećaj sigurnosti i digitalno prisustvo kvir osoba su ogromne, zbog čega se mnoge kvir osobe povlače sa mreža. Nama je u DSZ-u važno da onlajn prostori koje mi pružamo budu bezbedni za zajednicu. To ponekad nije lako, naprimer kada treba da obrišemo stotine homofobičnih i transfobičnih komentara da bismo, makar u onlajn prostoru kojim mi upravljamo, stvorili okruženje u kom se LGBT+ osobe osećaju dobro”, navodi on.
Tako aplikacije za upoznavanje, umjesto da budu alat za stvaranje zajedništva, često produbljuju osjećaj usamljenosti i nesigurnosti. Umjesto sigurnosti i pripadnosti, mnogi korisnici i korisnice se susreću s nasiljem, manipulacijom i diskriminacijom, kaže Marija Šarić, geštalt psihoterapeutkinja s dugogodišnjim iskustvom rada s LGBTIQ+ zajednicom.
“Iako digitalne platforme mogu pružiti osjećaj povezanosti, osobito za gej muškarce, često predstavljaju opasnost po mentalno zdravlje i kapacitet za razvoj autentičnih odnosa. Uz već prisutan manjinski stres, korisnici su često izloženi objektivizaciji, diskriminaciji temeljenoj na izgledu, rasi ili rodnoj izražajnosti, kao i emocionalno površnim interakcijama koje otežavaju razvoj stabilnih odnosa”, pojašnjava ona.
Osim psihološkog pritiska koji proizlazi iz stalne potrebe za potvrdom, prema Šarić, prisutan je i realan rizik od prevara, ucjene i fizičkog nasilja, što se i dešava.
“Takva iskustva rezultiraju povećanom anksioznošću, depresivnim simptomima, smanjenim samopouzdanjem te osjećajem izolacije do potpunog zatvaranja u četiri zida, a i pokušajem suicida”, kaže Šarić.
Stefanović smatra da su institucionalna podrška, kao i bolja moderacija sadržaja na mrežama ključni za smanjenje digitalnog nasilja prema LGBTIQ+ osobama.
“Nažalost, izgleda da ovo pitanje nikome nije prioritet”, zaključuje on.
Besplatno pravno savjetovalište: Sarajevski otvoreni centar – Podgaj 14, 71000 Sarajevo. tel: 033/551-000, mobitel: 062/123-561, Viber ili WhatsApp, mail: [email protected].
Besplatno psihološko savjetovalište: [email protected] ili telefon 062 460 319